Objavljeno 21. listopada, 2017.
Slovenci u nedjelju šesti put izlaze na izbore za predsjednika države, a izraziti favorit za osvajanje svog drugog mandata je sadašnji predsjednik Borut Pahor, kojega neki analitičari vide kao netipičnog političara koji je tijekom duge karijere trpio mnoge ozbiljne kritike, a unatoč svemu postao svojevrsna nacionalna “maskota”.
Prema nekim predizbornim ispitivanjima, Pahor bi u nedjelju mogao dobiti oko 55 posto glasova, ostavljajući daleko iza sebe ostalih osam kandidatkinja i kandidata, pa i u anketama sebi najbližeg protukandidata, mladog gradonačelnika Kamnika Marjana Šareca, koji je kampanju vodio s motom da je u visokoj politici potrebna smjena generacija.
Pahor će početkom idućeg mjeseca navršiti 54 godine, no ovaj diplomirani politolog, koji se tijekom studija bavio i manekenstvom, kao profesionalni političar ima vrlo dug staž. Bio je zastupnik u parlamentu u više mandata i njegov predsjednik, a niz godina vodio je stranku Socijalnih demokrata (SD), s kojom je 2008. pobijedio na izborima i formirao koalicijsku vladu lijevog centra.
Njezin trogodišnji mandat u godinama nakon izbijanja globalne ekonomske krize, kad je slovenski BDB rapidno padao, mnogi analitičari ocjenjuju neuspješnim. Zato je Pahor pred izvanredne parlamentarne izbore izgubio i mjesto predsjednika stranke. No onda je, na poprilično iznenađenje i unatoč suprotnim prognozama, kao nezavisni kandidat na predsjedničkim izborima 2012. u drugom krugu uvjerljivo pobijedio Danila Tuerka, dotadašnjeg predsjednika, čiji su reizbor podržavale i vodeće lijeve političke snage. Neki mu zamjeraju politički oportunizam, pa je ovih dana skupina intelektualaca s ljevice birače u otvorenom pismu pozvala da ne glasuju za Pahora. Intelektualci u pismu tvrde da je on degradirao i banalizirao predsjedničku dužnost koristeći je za "samopromociju" preko javnih nastupa i društvenih mreža. S druge strane, dosta je i onih Pahorovih političkih saveznika koji tvrde da je tijekom svog sadašnjeg mandata vrlo dobro predstavljao Sloveniju u svijetu. Oni ističu da je Pahor osim toga aktivno i pozitivno djelovao u jugoistočnoj Europi preko inicijative Brdo-Brijuni, koju je Slovenija pokrenula zajedno s Hrvatskom, te da se u pitanjima razvoja EU uvijek izražavao za njezino jačanje i reforme. H
“Razmaženi princ politike”
Filozof i politički analitičar Igor Pribac, koji je prije pet godina vodio "gubitnički" izborni stožer Danila Türka, u međusobnom odnosu Pahora i slovenskih birača vidi svojevrstan fenomen. "Čini se da je Pahor, za razliku od većine političara, razvio svojevrsni imunitet na ozbiljne javne kritike na svoj račun, a one ga prate još od vremena kad je bio predsjednik vlade”, kaže on. Povjesničar Božo Repe, jedan od intelektualaca koji drže da je Pahor degradirao predsjedničku funkciju, u jednoj ga je izjavi nazvao razmaženim princem slovenske politike koji je u prvom mandatu predstavljao samoga sebe.