Objavljeno 21. listopada, 2017.
Konačno je shvaćeno da nonšalantno testiranje odnosa jedne male Hrvatske prema Rusiji i nije najbolja taktika
Posjet predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Moskvi, odnosno Sočiju, gdje ju je primio ruski predsjednik Vladimir Putin, prvi je službeni posjet jednog visokog hrvatskog dužnosnika nakon 2009. godine. Pa je i ocijenjen korakom koji je trebalo učiniti davno prije. Konačno je shvaćeno da nonšalantno testiranje odnosa jedne male državice prema Rusiji i nije najbolja taktika.
Time je u Sočiju počela nova faza rusko-hrvatskih odnosa. Nadajmo se bar i zbog toga jer je Putin zahvalio Grabar-Kitarović na sadržajnim razgovorima, a ona ga pozvala u Hrvatsku, što je i prihvatio. I to je utoliko značajno jer nam do sada ni jedan ruski predsjednik nije bio u službenom posjetu. A i razgovor dvoje predsjednika trebao je trajati 20 minuta, no protegao se na čak dva sata, što govori da se imalo o čemu razgovarati. Vjerojatno i u kontekstu nategnutih odnosa zbog Vladine bezrezervne podrške Ukrajini, međunarodnih sankcija prema Rusiji zbog istoga problema, ali i zbog nadasve aktualnog Agrokora.
Nakon svega, očito je i Putin bio zadovoljan, jer poznata je njegova fiksiranost da mu i Hrvatska postane važan partner na Balkanu. Odnosi se stoga, nadajmo se, i zatopljavaju, jer je potpisano i šest međudržavnih ugovora, što predstavlja značajan napredak u odnosima koji bi u konačnici trebali dovesti i do rasta međutrgovinske razmjene. Posebice ako se zna o kakvom je golemom tržištu riječ.
I tamošnji mediji napomenuli su da Rusija želi normalizirati odnose s Hrvatskom, kao s jednom, od po njima, stožernih zemalja u tom dijelu Europe. Naime, Rusiji je jasno da na jugoistoku Europe može biti samo ako normalizira odnose s Hrvatskom. Ne žele da postanemo nova Poljska, koju smatraju najantiruskijom zemljom u EU.
No, zna to i predsjednica, pa je veliko zanimanje u Rusiji izazvao i njezin intervju TASS-u u kojem je najavila zanimanje Hrvatske da bude posrednik u jačanju suradnje između Rusije, NATO-a i EU-a. Prema ruskim izvorima, njezina je ponuda izuzetno dobro primljena u Moskvi i tumači se kao izuzetno pronicljiva diplomatska inicijativa o kojoj će još biti govora. Prije svega jer se zna da su odnosi dviju zemalja posljednjih godina bili daleko od uspješnih.
Nije međutim poznato, primjećuju svi politički analitičari, jesu li Grabar-Kitarović i premijer Andrej Plenković usuglasili tu “ponudu” o posredništvu, a koja bi Hrvatsku mogla lansirati na značajniju poziciju u međunarodnim odnosima te time pridonijeti i bar djelomičnom poboljšanju gospodarskih rezultata.
Piše: Damir GREGOROVIĆ