Objavljeno 20. listopada, 2017.
Mirovinom se više neće rješavati socijalna pitanja, najavio je ministar
Agrokor i refleksija problema s tim koncernom na mirovinski sustav i financijsku industriju u Hrvatskoj provlačio se kao jedna od glavnih tema konferencije “Izazov promjene: Novi izazovi”, koja se od srijede do petka održava u Rovinju.
Konferenciju tradicionalno organiziraju Zagrebačka burza i Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava te predstavlja središnji događaj cjelokupne financijske industrije u Hrvatskoj i regiji.
Stabilan sustav
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić je otvarajući konferenciju naglasio kako je ove godine Hrvatska zabilježila rekordno visoku indeksaciju mirovina zbog rasta BDP-a, zaposlenosti i industrije. Osvrnuvši se na Agrokor, kazao je kako su postojala četiri scenarija za koncern - kratkoročno davanje novca ili garancija kompaniji, nacionalizacija Agrokora i prebacivanje svih njegovih dugova na teret hrvatskih građana, lex Agrokor ili stečaj. Kazao je kako bi bez donošenja zakona državni proračun odmah bio opterećen s oko dvije milijarde kuna.
- Da se dogodio stečaj, radili smo projekcije samo sa stajališta tržišta rada i utvrdili da bismo zbog 30 tisuća zaposlenika kojima država garantira isplatu tri minimalne plaće zbog blokade i još tri ako tvrtka ode u stečaj iz proračuna morali isplatiti 600 milijuna kuna. Naknade za nezaposlene su dodatnih 600 milijuna kuna. Kada pribrojimo tome cijeli cunami dobavljača koji bi otišli u bankrot, bila bi to ulaganja iz proračuna od dvije milijarde kuna - kazao je Pavić zaključujući kako je to visina izdvajanja ravna ovogodišnjem povećanju mirovina i plaća za državne i javne službenike.
Pavić je kazao kako mirovinski fondovi raspolažu s imovinom od 88 milijardi kuna te da je mirovinski sustav stabilan. Najavio je za iduću godinu mirovinsku reformu kojoj će prethoditi rasprava s fondovima i socijalnim partnerima. Pri tome je naglasio kako će se ići u smjeru individualizirane štednje s apsolutnom potporom drugom stupu mirovinske štednje te da se mirovinom više neće rješavati socijalna pitanja. Otvorit će se, dodao je, pitanje u što će taj novac fondovi moći ulagati i visina izdvajanja za drugi stup. Danas se 15 posto izdvajanja za mirovinsku štednju izdvaja u prvi stup osiguranja, a pet posto u drugi. Pavić je kazao kako se danas 46 posto novca za mirovine isplaćuje iz proračuna.
- Prvenstveni cilj reforme bit će održivost mirovinskog sustava – rekao je ministar najavljujući kako će Vlada do kraja mandata uvesti i nacionalne mirovine.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, govoreći o gospodarskim izgledima, financijskom sustavu i monetarnoj politici u idućem razdoblju naglasio je kako je HNB korigirao očekivanu stopu rasta BDP-a za ovu godinu s 3 na 3,3 posto i za 2018. s 2,9 na 3,1 posto. Razlog tomu je veći rast osobne potrošnje te bolja turistička sezona, odnosno netoizvoz. No, dodao je, takve stope rasta još su nedostatne za dostizanje nama konkurentnih zemalja u srednjoj i istočnoj Europi. Vujčić je istaknuo i da je došlo do rasta potražnje za kreditima te rastu plasmani stanovništvu i poduzećima, i to u kunama, premda u strukturi još uvijek dominira “valutna klauzula”. Kod kredita stanovništvu rastu uglavnom nenamjenski krediti, dok kod korporativnih kredita rast bilježi turistički sektor, a pad trgovina i građevinarstvo. Guverner je napomenuo kako osiguranje od kreditnog rizika (CDS - credit default swap) bilježi izraziti pad, što će se pretočiti i u bolje rejtinge koje daju međunarodne agencije. Naglasio je kako je to značajno, jer će rast kamata koji se može pojaviti neutralizirati niži CDS.
Reformirati pravosuđe
Kazao je i da su banke u prvoj polovini ove godine prodale oko pet milijardi kuna loših kredita koji, iako više nisu u bilancama banaka, ostaju u sustavu. Zbog toga se osvrnuo na pravosudni sustav u zemlji kazavši kako je tu bitna jasnoća propisa, jedinstvena primjena u praksi i donošenje odluka u razumnom roku. Naglasio je kako je prema nekoliko međunarodnih kriterija kojima se mjeri kvaliteta pravosudnog sustava Hrvatska na europskom dnu. Hrvatska je s druge strane u vrhu po izdvajanju za sudstvo prema kriteriju postotka BDP-a po stanovniku. Čak 80 posto tog izdvajanja odlazi za plaće.
U Hrvatskoj su postupci među najdužima u Europi. U prosjeku je za donošenje prvostupanjske presude u parničnim i neparničnim postupcima u građanskim i trgovačkim predmetima potrebno u Hrvatskoj 400 dana. Po tome smo, uz Cipar, Italiju, Slovačku i Maltu na europskom začelju. Prosječno vrijeme za zaključenje stečaja, odnosno namirenja vjerovnika u Hrvatskoj je među najdužima u Europi – tri godine. Hrvatska vrlo loše stoji i po izdvajanju za obrazovanje sudaca zbog čestih regulatornih promjena. Isto tako, percepcija poduzetnika o neovisnosti pravosuđa je na izuzetno niskoj razini, zbog čega je, zaključio je Vujčić, nužna reforma pravosuđa.
Na konferenciji su dodijeljene nagrade društvima koja su ostvarila najbolje odnose s investitorima. Prvu nagradu dobila je Valamar Riviera, drugu Hrvatski telekom, a treću Atlantic grupa.
Igor MIKULIĆ
Imovina mirovinskih fondova lani povećana za deset milijardi kuna
Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Petar-Pierre Matek naglasio je kako je lani imovina mirovinskih fondova povećana za deset milijardi kuna, od čega je približno polovina rezultat prinosa, a polovina uplata u fondove. “To znači da nama, koji nismo tako mladi, mirovina gotovo u jednakim omjerima ovisi o prinosima fondova i to je razlog zbog kojega se trebamo truditi da se investicijski proces u mirovinskim fondovima digne na što višu razinu. Svakih pola ili 0,1 postotna boda prinosa jako utječe na našu buduću mirovinu”, naglasio je Matek.
Crobex jedini u regiji u minusu
Ivana Gažić, predsjednica uprave Zagrebačke burze, kazala je kako stanje na burzi i općenito na tržištu kapitala nije sjajno, iako je bilo obećavajuće u posljednjem prošlogodišnjem i prvom ovogodišnjem kvartalu. Razlog je Agrokor. “U veljači smo bilježili u jednom trenutku indeks Crobex koji je bio 12 posto veći nego na početku godine, da bi se potom izgubio taj rast te je trenutno Crobex u odnosu na početak godine u minusu većem od šest posto. Jedina smo burza u regiji koja bilježi negativan rezultat”, naglasila je Gažić.