Krah Agrokora, elementarne nepogode, gospodarski rast i zaposlenost - neke su od najvažnijih tema u godišnjem izvješću o radu Vlade koje je premijer Andrej Plenković podnio Saboru na samu prvu godišnjicu svog mandata.

- Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih od završetka Domovinskog rata, i to na gospodarskom, političkom i društvenom planu. Prirodne nepogode - požari i poplave, kriza u koncernu Agrokor, arbitražni postupci u vezi s Inom, rekonfiguriranje parlamentarne većine, rad na smanjivanju ideoloških podjela, zahtjevno međunarodno okruženje... U takvom kontekstu i sadržajnoj godini Vlada je ispunila znatan dio programa, a s tim poslom i nastavljamo - rekao je Plenković u Saboru.

Govoreći o Agrokoru, rekao je kako je Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja dopunio pravnu prazninu koja je postojala.

- Postupili smo koherentno i zakonito u skladu s ustavnim ovlastima - poručio je Plenković te istaknuo kako je važno da sve institucije u skladu s podjelom vlasti rasvijetle sve okolnosti slučaja.

- Zna se što je zadaća Vlade kao izvršne vlasti, Sabora kao zakonodavne te policije, DORH-a i pravosuđa kao sudbene vlasti. Podržali smo i razgovor o Agrokoru u Saboru. Premda zakonski okvir vrlo jasno kaže da istražno povjerenstvo prestaje s radom ako nadležna pravosudna tijela pokrenu postupke o pitanjima kojima bi se trebalo baviti, otvoreni smo za raspravu unutar nekog odbora ili na plenarnoj sjednici - rekao je premijer.

Pohvalio je pozitivne gospodarske pokazatelje te podsjetio kako su započele pripreme za uvođenje eura kao službene valute, od čega, tvrdi, građani i poduzeća mogu očekivati pozitivne učinke. Istaknuo je poreznu reformu rekavši kako je porezni sustav postao jednostavniji i pravedniji. “Paketom 16 zakona smanjeno je ukupno porezno opterećenje dohotka za oko 1,5 milijardi kuna, a dodatnih 560.000 građana oslobođeno plaćanja poreza na dohodak”, dodao je. Pitanje Ine, istaknuo je, jedan je od kompleksnih izazova koji su se postavili pred Vladu. “Donijeli smo stratešku političku odluku o njezinu povratku u vlasništvo države, s čime smo upoznali mađarske vlasti. Osnovali smo Savjet za pregovore s MOL-om... Neupitno je da s MOL-om imamo nesuglasica, ali postoji jasan interes da Ina kao nacionalna i strateški važna naftna kompanija dobro funkcionira, da zadrži sve osobine vertikalno integrirane kompanije”, naglasio je.

Strateški je interes Vlade i prometno povezivanje Hrvatske, a jedan od prioriteta je Pelješki most. “Krajevi mosta grade se isključivo na hrvatskom teritoriju, a most će se nalaziti nad morskim prostorom koji pripada Hrvatskoj, tako da ne možemo prihvatiti određene zahtjeve koji sada žele uvjetovati gradnju mosta nepovezanim političkim pitanjima. I njih ćemo rješavati, od toga ne bježimo, ali pitanje nastavka gradnje mosta s tim nema veze”, poručio je Plenković.

Zadaća je Vlade, kaže premijer, i podizanje općih društvenih standarda te transformacija polarizirane društvene klime. “Na globalnoj razini, pa tako i u Hrvatskoj, rastu površnost i senzacionalizam, a takvi se trendovi očituju u jačanju političkih snaga koje nude jednostavna instant-rješenja... Jedna od tema koja se pokušava nametnuti brzim ali i dokazano neefikasnim rješenjima suočavanje je s prošlošću”, naglasio je Plenković. O ideološko-povijesnim temama se, kaže, prečesto govori nekritički i ostrašćeno. “Mi smo odabrali drugi put... Osnovali smo Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, koje treba izraditi sveobuhvatne mjere koje će pridonijeti suočavanju s prošlošću te izraditi preporuke o dopuštenosti uporabe nedemokratskih simbola”, podsjetio je. Takav sustavan pristup je zahtjevniji, no Vlada ga je prihvatila jer vjeruje da samo tako može napraviti stvarne pomake u suočavanju s prošlošću.

Plenković se osvrnuo i na sustav odgoja i obrazovanja kazavši kako je nastavljena obrazovna reforma, uključujući i reformu kurikula, a cilj je da se nakon završene javne rasprave i recenzije kurikula iduće godine krene u pilot-projekte kako bi se testirao novi obrazovni sustav. Više je puta u govoru naglasio problem starenja stanovništva i iseljavanja.

- O ljudima ovisi naše gospodarstvo, o ljudima ovisi kako upravljamo državom i o ljudima ovisi naša budućnost. Imajući to na umu, jasno je da je pronalaženje rješenja za demografske izazove s kojima se suočava Hrvatska, ali i brojne druge europske zemlje, ključan zadatak Vlade - rekao je. Govoreći o aspektima hrvatske vanjske politike, naglasio je suradnju s BiH, pri čemu je istaknuo važnost osiguranja jednakopravnosti triju konstutitivnih naroda. Spomenuo je otvorena pitanja u odnosima sa Srbijom iz vremena osamostaljenja i agresije na Hrvatsku.

- Ne prihvaćamo krivotvorenje povijesne istine. Hrvatska ne da na Domovinski rat jednako kao što hrvatski branitelji nisu dali na Hrvatsku 90-ih - poručio je.

Osvrnuvši se na neriješena granična pitanja sa Slovenijom, ponovio je kako Hrvatsku odluka Arbitražnog suda ne obvezuje i neće je primijeniti, a slovenskog premijera Miru Cerara pozvao je u Zagreb.

Ulazak Hrvatske u Schengenski prostor nazvao je strateškim nacionalnim ciljem, dodavši kako Vlada želi tijekom 2018. dosegnuti tehničku spremnost za ulazak u jedinstveni europski prostor, kako bismo već 2019. ušli u Schengen.

Saborska oporba u raspravi obrušila se na Vladu ocijenivši da se godinu dana bavila sama sobom te “da nije pokrenula, a kamoli provela ijednu reformu” i da joj nedostaje vizije i odlučnosti. Obraćajući se zastupnicima u odgovoru na raspravu, premijer Plenković zamjerio je nekima od njih što ga nisu ni pozdravili i upitao je li to nova dimenzija kulture dijaloga u hrvatskom političkom životu. Naglasio je kako je godišnje izvješće utemeljeno na činjenicama. Odgovarajući na kritike da ova vlast nije demokratska i legitimna, premijer je rekao da je naš izborni sustav takav da su nužne postizborne koalicije.