Objavljeno 19. listopada, 2017.
ĐAKOVO - Početkom studenog na javnoj dražbi na prodaju će biti ponuđena farma
muznih krava s područja općine Semeljci. S pratećim sadržajima prostire se na
gotovo hektar i pol, a na bubnju će se naći po početnoj cijeni od 1,920.000
kuna.
Loša računica
Kako stoji u HGK-ovu očevidniku, u kojem je i najavljena njezina javna
dražba, nekretnine su “u vlasništvu ovršenika u cijelosti”. Tako će se ponovno
na bubnju naći još jedna farma iz Đakovštine, čime se samo potvrđuje teškoća
trenutka u kojem se nalazi mliječni sektor i proizvođači mlijeka, farmeri, koji
klecaju pod teretom kreditnih zaduženja u koja su ušli zbog podizanja
proizvodnje, a čije vraćanje preniska otkupna cijena mlijeka ne može
servisirati. I ovaj primjer samo potvrđuje kako je Operativni program podizanja
farmi odavno popucao po šavovima i curi na sve strane – farme propadaju,
zatvaraju se masovno, muzne krave se rasprodaju ili odlaze na prisilno klanje, a
oni koji su na vrijeme odlučili presjeći, prebacili su se na tov junadi kao
manje rizičan i manje složen, manje zahtjevan posao od proizvodnje mlijeka. U
Savezu udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH) ističu kako
Operativni program sa stalnim padom cijene mlijeka nije ni mogao opstati.
- Program je bio rađen na bazi izračuna Ministarstva poljoprivrede s cijenom
mlijeka od 3,80-4,00 kune, a ona se potom strmoglavila za 50 posto. Investicija,
da bi opstala, treba cijenu mlijeka od 3,5 kune, a farmeri su u međuvremenu pali
na 2 do 2,20 kuna za litru. Epilog toga vidimo na primjeru ove farme što ide na
dražbu. Danas je prosječna otkupna cijena mlijeka kod nas oko 2,30 kuna, a mi
veliki proizvođači, konkretno, ja s 220 krava, postižem nešto višu cijenu -
2,50-2,60 kuna, i to s kvalitetom mlijeka od 4 posto mliječne masti i 3,5 posto
proteina. Vjerujem da ima ljudi koji za mlijeko dobivaju manje od 2 kune - kaže
predsjednik SUHUH-a Branko Kolak, koji ima farmu u Potnjanima.
U EU cijena rasla
Dodaje kako je mlijeku u Europi u posljednjih godinu dana cijena otišla gore
za prosječno 32 posto, a u Hrvatskoj za samo 6 posto.
– Pričamo o jedinstvenom europskom tržištu, a ono je u praksi zapravo
dvostruko – sa starim tržištima, poput njemačkog, danskog..., i novim tržištima,
gdje je i naše - kaže Kolak. Mljekari ističu kako otkupna cijena mlijeka ne bi
smjela biti ispod tri kune.
– S tom cijenom nema novca za razvoj, ali ima za servisiranje osnovnih
potreba i obaveza - dodaje šef SUHUH-a. Na informaciju da će se na bubnju naći
još jedna farma muznih krava, Kolak kaže kako je to potvrda potpunog potonuća
Operativnog programa.
– Dosad je iz Operativnog programa propalo zasigurno 50 posto farmi muznih
krava - ocjenjuje.
Načelnik Općine Semeljci Grga Lončarević kaže kako na njezinu području
stočari ipak nisu odviše ulazili u, na početku, ambiciozni Operativni program,
da su više okrenuti tovu junadi, odnosno svinjogojstvu i ratarenju. – Dio njih
koji se i odlučio na muzne krave na vrijeme se preorijentirao na tov - kaže
Lončarević. O farmi koja ide na bubanj kaže kako je riječ o novoizgrađenom,
suvremenom kompleksu u kojem već neko vrijeme nema krava ni proizvodnje. A
jednom zatvorena farma, govori praksa, završena je priča – tonut će u korovu. U
portfelju banaka, onih koje su stočarima davale kredite, sve ih je više. Ako ju
netko i kupi, u njoj se u pravilu ne nastavlja stara proizvodnja. Zatvorene
farme završavaju kao mrtvi kapital. Na upit kakva je, s obzirom na svu težinu
stanja, sudbina domaćeg mliječnog sektora, Kolak znakovito poručuje: Ulica je to
u jednom smjeru. Ona će biti samo jednosmjerna sve dok otkupna cijena mlijeka ne
bude 3 kune. Želimo li piti mlijeko, do te će se cijene morati doći.
Suzana ŽUPAN
U Đakovštini SAMO 15-ak farmi
Koliko je farmi muznih krava propalo u Đakovštini, predsjednik SUHUH-a Branko Kolak ilustrira podatkom da se na tom području 2008. godine proizvodilo 70 milijuna litara mlijeka, a sada strahuje da to ne dostiže ni 30-35 milijuna litara, što znači da je proizvodnja prepolovljena. U nekad farmama načičkanim selima danas su ostale rijetke. Kolak procjenjuje da ih je samo 15-ak, od čega pet velikih, s najviše 4-5 tisuća krava, a u zlatno doba Operativnog programa bilo ih je i 10-ak tisuća.
Mlijeko prodaje samo jedna kuća
“U našoj općini više su propali sitni, manji mljekari, pa danas za posljedicu imate da u velikome selu kakvo su Semeljci samo kod jednog čovjeka možete kupiti mlijeko, a prije ga je imala (gotovo) svaka kuća”, iznosi načelnik Lončarević podatak iz svoga kraja, koji također zorno govori o tome gdje smo doveli domaću proizvodnju mlijeka.