BATINA

Pitanje katastarski hrvatskog teritorija na lijevoj dunavskoj obali (u Srbiji) ne samo da se ne rješava nego se iz dana u dan događaju novi problemi. Posljednji incident dogodio se proteklog tjedna, kada je dio tamošnjih poljoprivrednika odlučio preorati relativno mali komad zemlje koja je u parlogu, isključivo stoga kako bi se riješili korova koji je počeo gušiti njihove obradive površine.

- Nismo ništa loše mislili. Htjeli smo samo povući plitku brazdu, ali nas je u tome spriječila policija. Podnesene su i prijave, a na sudu je da odluči hoće li uslijediti kazna ili će prijava biti odbačena - priča jedan od poljoprivrednika iz bačkog Bezdana (podatci poznati redakciji), naglašavajući kako im je akcija policije obrazložena ulaskom u državni posjed. Nastavlja kako i vrapci na grani znaju da je sporna zemlja samo manji dio površina u Vojvodini koje katastarski pripadaju Hrvatskoj, što srbijansku policiju nije spriječilo u namjeri da ih potjera i prijavi nadležnim ustanovama. Osobno je, dodaje, odrastao u Kenđiji (naselju u k.o. Draž) i zna cijeli razvoj situacije.

- U zajedničkoj je državi zemlju koja pripada hrvatskim katastarskim općinama, koja nije bila u privatnom vlasništvu, obrađivao tadašnji kombinat. Naslijedio ga je PP Bezdan, koji je prije nekoliko godina prešao u vlasništvo Petra Matijevića. On je, navodno, spriječio javnu dražbu tog zakorovljenog komada zemljišta koju je općina Sombor htjela raspisati, a cilj mu je bio sačuvati ga za sebe. Gotovo svi bezdanski poljoprivrednici sigurni su da bespravno obrađuje većinu onoga što obrađuje, premda pokazuje dokumente kojima dokazuje navodno vlasništvo - priča naš sugovornik, dodajući da Matijevićevoj mehanizaciji nije spriječen ulazak u isto to “državno” zemljište, ali s druge strane, u koje je, poput njih, zašao kako bi pokosio korov koji smeta njegovim usjevima. Kako bilo da bilo, bez namjere nekoga osuđivati i optuživati, činjenica je da se zemljište koje katastarski pripada Hrvatskoj i nadalje eksploatira, a država Srbija ponaša se kao da je ono njezino.

Pri tome, tvrdi načelnik općine Draž Stipan Šašlin, od mirne reintegracije do današnjih dana u općinski (kao ni državni, odnosno županijski proračun) nije sjela ni lipa od najma ili zakupa poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi u granicama katastarske općine Draž. Ne treba spominjati kako ne postoji ni jedno hrvatsko rješenje po kojemu PP Bezdan može koristiti katastarski hrvatsko zemljište. Uz sve spomenuto, lokalno stanovništvo - hrvatski državljani, nastanjeni “s pogrešne strane” Dunava, u Kenđiji, i nadalje ispašta. Na to već godinama upozoravaju čelnici općina s hrvatske strane Dunava, svojevremeno se oglasila i Zajednica povratnika Hrvatske, a nedavno je u Kenđiji boravio i saborski zastupnik mađarske nacionalne manjine Robert Jankovics.

- Ti su ljudi, slikovito rečeno, ni na nebu ni na zemlji. Oni su hrvatski državljani, a kako bi se tako i osjećali, mora im se pod hitno pomoći, bar kratkoročno. Osobno ću činiti sve što je u mojoj moći, ali se veći dio posla odnosi na ministarstva vanjskih poslova i diplomaciju dviju država, koja mora utvrditi graničnu liniju - kaže Jankovics.

Govoreći samo o dijelu problema tih ljudi, ističe, primjerice, kako oni ostvaruju pravo na poticaj od hrvatske države, ali kako bi ga zapravo dobili, moraju priložiti račun od kupnje sjemena. No, nastavlja, sjeme ne smiju prenijeti preko državne granice. Nakon žetve i berbe, usjeve prodaju u Srbiji (jer preko granice ne smiju prenositi ni kukuruz, pšenicu, povrće i voće) i to preko posrednika, pri čemu im se naplaćuje porez. Isto tako, imaju pravo na takozvani plavi dizel, ali ga u praksi ne mogu koristiti. Oni su, dakle, četverostruko više oštećeni nego poljoprivrednici u Hrvatskoj - naglašava Jankovics.