Objavljeno 17. listopada, 2017.
Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) poručila je HZZO-u da uzalud kontrolira, kažnjava i pritišće liječnike obiteljske medicine da smanje stopu bolovanja.
- Pritisci na obiteljske liječnike da smanje stopu bolovanja, kao što je nedavna izjava v.d. ravnatelja HZZO-a Fedora Dorčića koji implicira da obiteljski doktori pacijente neopravdano drže na dugim bolovanjima, štete ponajprije pacijentima. Razlozi povećane stope bolovanja sasvim su druge naravi, a odgovornost za njih leži u samom HZZO-u. Među njima je i predugo čekanje na preglede, pretrage i rehabilitaciju. Kako obiteljski liječnik pacijenta koji nije napravio sve preglede i nije utvrđena dijagnoza može poslati na posao?! Godinama predlažemo nadležnima, pa i HZZO-u, da zaposleni pacijenti imaju prioritet na listama čekanja, a ne da tjednima, mjesecima i godinama na bolovanju čekaju na red. Nadalje, pacijenti koji su poslani na vještačenje u Zavod za mirovinsko osiguranje gotovo nikad nisu vještačeni u zakonskom roku od 60 dana, već je to puno duže. Većina zapadnih zemalja s kojima se u mnogočemu uspoređujemo, pa tako i sa stopom bolovanja, imaju mogućnost da zaposlenik godišnje do sedam dana koristi tzv. dopust za bolest, bez odlaska liječniku. Obiteljski liječnici su više puta tražili da se takva mogućnost riješi zakonski, jer bi donijela višestruke koristi. Od smanjenja opterećenja zdravstvenih radnika s pregledavanjem pacijenata zbog kratkih, samoograničavajućih bolesti, administriranjem oko otvaranja i zatvaranja bolovanja, do smanjenja stope bolovanja - ističu u KoHOM-u.
Unatoč navodima liječnika, HZZO ponovno najavljuje pojačane kontrole u ordinacijama obiteljske medicine zbog stope bolovanja koja je među najvišima u Europi.
Uobičajeno se broj pacijenata u ordinacijama povećava s prvim danima rujna. “Povećani broj oboljelih i povećani broj posjeta u ordinacijama obiteljske medicine za obiteljske liječnike ne znače samo rad na rubu fizičke i psihičke izdržljivosti, često bez pauze, već i povećanu potrošnju recepata, antibiotika, upućivanje u laboratorij i povećanu stopu bolovanja. Sve su to parametri koje HZZO pomno prati kod obiteljskih liječnika, i onda ih u sezoni najvećeg pobola stanovništva i najvećih gužvi u ordinacijama još pohode i kontrolori HZZO-a, oduzimajući im tako dragocjeno vrijeme za rad s bolesnim ljudima”, kažu obiteljski liječnici. E.S.
razlika u stopama bolovanja privatnog i javnog sektora
KoHOM od čelnika HZZO-a zahtijeva da se javno objave podaci koliko je od 2800 zatvorenih bolovanja - a tu je brojku v.d. ravnatelj HZZO-a Fedor Dorčić nedavno iznio u medijima - nakon žalbe pacijenata ponovno vraćeno na bolovanje. Također, KoHOM zahtijeva od HZZO-a da iziđe u javnost s podacima o stopi bolovanja u državnom i javnom sektoru u odnosu na privatni sektor, te da se sukladno razlici koja je obiteljskim doktorima već dobro poznata poduzmu koraci da se ta razlika smanji.