Objavljeno 18. listopada, 2017.
Među Mađarima ovaj hrvatski i ugarski vojskovođa, državnik i pjesnik poznatiji je kao Zrínyi Miklós
Mađarski kulturni krug “Zrínyi” (na mađarskom naziv te udruge glasi: “Zrínyi” Magyar Kultúrkör) djeluje u Osijeku nešto više od dvije godine. Ovih dana za njih smo ponovno čuli prigodom predstavljanja dvojezične knjige “A kelet-szlavóniai magyarok a két világháború között/Mađari istočne Slavonije između dvaju svjetskih ratova”, koju su zajednički objavili Studio HS internet d.o.o., Demokratska zajednica Mađara Hrvatske i spomenuta udruga “Zrínyi”.
Ta je knjiga istraživački uradak mladog osječkog povjesničara, odnedavna zaposlenog na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, doc. dr. sc. Denisa Njarija, koji je u potrazi za gradivom za svoju doktorsku disertaciju u Nacionalnoj knjižnici “Széchényi” u Budimpešti pronašao bilješke koje je u istočnoj Slavoniji tridesetih godina prošlog stoljeća prikupio Imre Deák. U spomenutoj knjizi, čiji središnji dio čini Deákov tekst, prikazano je društveno, političko, gospodarsko, kulturno i vjersko stanje mađarske nacionalne manjine u Vladislavcima, Hrastinu, Laslovu, Retfali, Osijeku, Ivanovcima Đakovačkim, Selcima Đakovačkim, Čakovcima i Starim Jankovcima.
- S obzirom na to da u Osijeku postoji stara i vrlo dobro organizirana udruga “Népkör”, u Retfali, koja okuplja kompaktnu sredinu Mađara u tome dijelu grada, naša je udruga osnovana sa svrhom da okupi sve one Mađare koji su raštrkani po cijelom gradu. Procjenjujemo da više od 800 Mađara živi u Osijeku, a puno je i onih iz mješovitih brakova te onih koji su zaboravili mađarski jezik i raskinuli veze sa svojom nacionalnom kulturom. Želja nam je sve te ljude, posebice mlade, okupiti, u prvom redu urbano stanovništvo, te im pružiti kontakt s mađarskom kulturom, koja je među njima podosta već zaboravljena. Ipak, nije sve izgubljeno, od 2007. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku djeluje i Katedra za mađarski jezik i književnost, što znači da je u Osijeku moguće studirati mađarski jezik, što prije nije bio slučaj - rekla nam je Zita Jukić, predsjednica Mađarskog kulturnog kruga “Zrínyi”.
Ta je kulturna udruga do sada organizirala više književnih večeri na kojima su predstavljeni romani mađarskih književnika “Új Zrínyiász” Kálmána Mikszátha i “A test angyala” Lajosa Partija Nagya. Jedna večer bila je posvećena mađarskom književniku Béli Hamvasu, a predavanje o spomeničkoj baštini mađarskog jezika održala je dr. sc. Beatrix Oszkó, lektorica mađarskog jezika na Filozofskom fakultetu. Prikazan je i mađarski igrani film “A koszívu ember fiai” (“Sinovi čovjeka kamena srca”) iz 1965. redatelja Zoltán Várkonyija. Poseban program namijenjen je djeci, za koju je više puta priređeno “poslijepodne za bajku”.
Aktivnosti udruge su skromnije, jer njezino financiranje ovisi o uspješnosti javljanja na natječaje koje raspisuju odgovarajuće institucije u Hrvatskoj i Mađarskoj. “'Zrínyi' je mlada udruga”, objašnjava nam Jukić, “i u tome polako tek prikuplja iskustva.” U planu Mađarskog kulturnog kruga “Zrínyi” je i studijski posjet Pečuhu.
Draško CELING
VOJSKOVOĐA, BAN I PJESNIK
Mađarski kulturni krug nosi ime po Nikoli VII. Zrinskom, hrvatskom i ugarskom vojskovođi, državniku i pjesniku. Među Mađarima poznatiji je kao Zrínyi Miklós, a naraštaji hrvatskih srednjoškolaca, studenata književnosti i igrača kvizova pamtit će ga po hrvatskom prijevodu njegova glasovita epa “Szigeti veszedelem”, koji je na hrvatski pod naslovom “Adrianskoga mora sirena” prepjevao njegov brat Petar IV. Zrinski. Inače, to se djelo bavi junačkom pogibijom njegova pradjeda Nikole IV. Šubića Zrinskog u Sigetu. Posrijedi je prvi ep u mađarskoj književnosti, a autor je često uspoređivan s talijanskim renesansnim pjesnikom Torquatom Tassom. “Uzeli smo ime po Nikoli Zrinskom jer on najbolje povezuje mađarski i hrvatski narod”, rekla nam je Jukić. Naša sugovornica, djevojačkog prezimena Kéry, rođena je u Lugu (Laskó) u Baranji, mađarsku gimnaziju pohađala je u Subotici, a u Budimpešti je završila studij etnologije. Zaposlena je u Državnom arhivu u Osijeku.