Sljedeća zlatna groznica možda će se dogoditi u švicarskoj kanalizaciji. Naime, znanstvenici sa švicarskoga Instituta tehnologije ispitivali su postrojenja za pročišćenje otpadnih voda diljem zemlje te utvrdili da kroz odvodni sustav svake godine prođu 43 kilograma zlata i 3 tone srebra, čija se vrijednost procjenjuje na 3,1 milijun dolara. Uza zlato i srebro u mulju su pronađeni i drugi metali, poput tantala i germanija, koji se često koriste u tehnološkom i medicinskom sektoru. Prosječno 70 posto svjetskog zlata prolazi kroz švicarske rafinerije.

- Često čujete priče o ljutitim supružnicima koji u gnjevu bacaju prstenje u WC školjke, no ovdje, na žalost, nismo pronašli nakit - kaže uza smijeh autor izvješća Bas Vriens.

Količina zlata i srebra u otpadnim se vodama mjeri u mikrogramima ili čak nanogramima, pa nije vrijedno tragati za tim ostatcima plemenitih metala, osim u iznimno rijetkim slučajevima. Distribucija količine rijetkih materijala varira ovisno o dijelu Švicarske. Znatnija je količina zamijećena u kantonu Juri, zbog razvijene industrije satova, u kojoj se zlato koristi kao ukras. Znanstvenici tvrde da koncentracije zlata pronađene u otpadnim vodama nisu rizik za okoliš. Njihova je količina ispod granica koje ugrožavaju ljudski život, a ponovna eksploatacija tog plemenitog metala u većem dijelu zemlje ne bi bila isplativa. No nekoliko je gradova u kojima zamisao o vađenju zlata iz kanalizacije ne bi bila neutemeljena. Riječ je o Ticinu, gradu s rafinerijom plemenitih metala. Njihova koncentracija u otpadnim vodama bila bi dovoljno visoka da opravda sredstva koja bi se morala uložiti u eksploataciju. Istraživanja su provedena u 64 postrojenja za pročišćivanje otpadnih voda diljem Švicarske. Istodobno je riječ o prvom sustavnom istraživanju otpadnih voda u švicarskim gradovima. Švicarske vlasti još nisu odlučile što će sa zlatom iz kanalizacije, no bez sumnje neće dopustiti da propadne. Hina