Iako još treba prebrojiti glasove pristigle poštom, već je sada jasno da je pobjedu na austrijskim parlamentarnim izborima odnijela konzervativna Narodnjačka stranka (OVP) Sebastiana Kurza. Prema privremenim podacima dobili su oko 32 posto glasova koji vrijede 61 mandat.

Hoće li drugi biti socijaldemokrati (SPO) ili desničarska Slobodarska stranka (FPÖ) odlučit će glasovi onih koji su na dan izbora bili izvan svojih izbornih jedinica i glasali su poštom, a njih je oko 16 posto u ukupnome broju onih koji su dali svoj glas. SPO i FPÖ dobili su približno jednak broj glasova, odnosno svaki oko 52 mjesta u austrijskom parlamentu. S 5,3 posto liberalna stranka NEOS osvojila je deset mandata, a lista Petera Pilza, nastala raskolom među Zelenima, za 0,4 posto je premašila nacionalni izborni prag od četiri posto te osvojila osam mjesta u austrijskom parlamentu.

Prema tome, matematički gledano, moguće su tri koalicije, a najrealnija je ona Kurzovih pučana i euroskeptične i protuimigrantske Slobodarske stranke. Austrijskom predsjedniku zajamčeno je ustavno pravo odlučiti koga će predložiti za mandatara nove vlade, no do sada je to u praksi gotovo uvijek bio čelnik najveće stranke u parlamentu. Realno se stoga očekuje da će novi premijer biti 31-godišnji Sebastian Kurz.

Migracije i integracije, kao i odnos države prema islamskoj kulturi i religiji, postali su središnje teme austrijske politike na na kojima je Slobodarska stranka ostvarila ovakav izborni uspjeh. Tijekom kampanje i Kurz je imao oštar stav prema migrantima i naglašavao da tražitelje azila koji se nalaze u Austriji, a pristigli su iz već sigurnih tranzitnih zemalja - Slovenije i Hrvatske, u te zemlje treba i vratiti.

Gotovo sigurna koalicija Slobodarske stranke i Kurzovih narodnjaka Austriji donosi političko skretanje udesno te se očekuje da će se ta zemlja približiti Mađarskoj i premijeru Viktoru Orbanu, koji ima izrazito naglašene antiimigrantske stavove te posljedično i Višegradskoj skupini, posebice u pogledu odnosa prema azilantskoj i migrantskoj politici. Tu skupinu čine Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska, zemlje koje su izrazito antiimigranski nastrojene. Očekuje se, naime, da će narodnjačko-slobodnjačka vlada na čelu sa Sebastianom Kurzom zauzeti mnogo oštrije smjernice oko izbjegličke politike i time postati protuteža njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, koja je zagovornica liberalnije izbjegličke politike - “politike dobrodošlice”.

Kurz je tijekom izbjegličke kampanje zastupao oštriju politiku protiv ilegalnog useljavanja te se zauzimao za pojačanu borbu protiv zlouporaba austrijskog socijalnog sustava kojima su pribjegavali stranci. Time je Kurz zapravo FPÖ-uu “oduzeo” tradicionalne teme.

Očekuje se da će se ovakva vlada prikloniti zemljama Višegradske skupine. Predsjednik FPÖ-a Heinz-Christian Strache, koji bi u novoj vladi mogao obnašati dužnost ministra vanjskih poslova, više je puta izjavio kako će se zauzimati da se Austrija priključi Višegradskoj skupini.