Hrvatska je i prošle godine nastavila s depopulacijskom fazom kretanja stanovništa u koju je ušla još 1991. Tako je tijekom 2016. bilo 14.005 umrlih više nego rođenih, a vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj i dalje su cirkulacijske bolesti od kojih su umrle 23.190 osobe, pokazuju prije nekoliko dana objavljeni podatci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prikupljeni u zdravstvenom ljetopisu za 2016. godinu.

Naime, riječ je o statistici koja daje najbolji uvid u zdravstvenu sliku hrvatskih građana. Tako je prema ovim podatcima evidentno da su drugi vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj novotvorine od kojih je lani umrlo 14.360 osoba. Pet najčešćih u muškaraca koji čine ukupno 58 % svih tumora, tumor je traheja, bronha i pluća, prostate, kolona i rektuma te mokraćnog mjehura. Pet najčešćih sijela u incidenciji raka u žena su rak dojke, traheja, bronha i pluća, kolona, tijela maternice i štitnjače.

Preostali uzroci smrti odnose se na ozljede i otrovanja, bolesti dišnog sustava i bolesti probavnog sustava. Vodeći uzrok nasilnih smrti su padovi, zatim samoubojstava, utapanja i otrovanja. Prema podacima iz prijava ozljeda na radu i izvješća Inspektorata rada Ministarstva rada i mirovinskog sustava u 2016. dogodilo se 39 smrtnih slučajeva na radu što je povećanje je za 34,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najveći broj i stopa smrtnih ozljeda bila je u građevinarstvu. U 2016. godini umrlo je 161 dojenče, a najučestaliji uzroci ukupnih dojenačkih smrti u Hrvatskoj su stanja iz perinatalnog razdoblja i anomalije. Zanimljivo je i da je lani posjet liječničkim ordinacijama obiteljske medicine bio za 2,5 posto veći nego godinu ranije, a ostalim liječničkim ordinacijama čak 6,6 posto veći.

Prvi razlog za posjet liječniku bolesti su dišnog sustava (15,4 % svih posjeta). Bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva, te bolesti srca i krvnih žila. Od ukupnog broja žena koje su izabrale svog ginekologa samo njih 33,4 % je i koristilo te usluge prošle godine. U stomatološkim ordinacijama lani je plombirano 2.439.160 zubi, a izvađeno njih 510.400. Po pitanju spolnih bolesti pokazuju se razmjerno povoljno stanje, s niskom učestalošću, bez znatnijih odstupanja u odnosu na prošlu godinu. Tako da je lani zabilježno tek 29 slučajeva sifilisa, 13 slučajeva gonoreje i 107 slučajeva HIV-a. HIV/AIDS se kod nas kroz 30-ak godina od pojave prvih slučajeva (1985.) zadržava jednoj od najnižih razina u Europi, zahvaljujući kontinuiranoj i sustavnoj primjeni cijelog skupa mjera. Prosječno bolničko liječenje po jednom boravku lani je iznosilo 8,50 dana. U 1990. godini je prosječno trajanje liječenja bilo 15,37 dana.

U KBC-ima, klinikama i kliničkim bolnicama prosječni se boravak u bolnici smanjio s 12,05 (1990.) na 6,75 dana po bolesniku u 2016., a u specijalnim bolnicama, lječilištima i hospicijima od 34,83 na 25,93 dana po bolesniku.

Zanimljiv je i podatak da je skupina mentalnih bolesti i poremećaja na šestom mjestu ljestvice uzroka hospitalizacija u Hrvatskoj. Međutim, prema broju korištenih dana bolničkog liječenja nalazi se na prvom mjestu s udjelom od 22,6 % u ukupnom broju dana bolničkog liječenja. To praktički znači da se u Hrvatskoj gotovo svaki 4. dan bolničkog liječenja koristio za skupinu mentalnih bolesti i poremećaja. U ukupnom broju dana bolničkog liječenja radi mentalnih bolesti i poremećaja prednjači shizofrenija s udjelom od 28,2 %.