Objavljeno 15. listopada, 2017.
F ilozofski fakultet Osijek svake godine ulaže znatna sredstva u opremu i obnovu infrastrukture te je ovoga ljeta na red došao dio krovišta i potkrovlja u kojem su smještene učionice te dio nastavničkih kabineta.
Potkrovlje površine oko 1000 četvornih metara sagrađeno je 1989. godine i već je godinama mjesto neprikladno za rad i održavanje nastave. Nekoliko puta sanirani su najugroženiji dijelovi krovišta, no to se dugoročno pokazalo neučinkovitim pa se kao trajno i učinkovitije rješenje nametnula temeljita rekonstrukcija. Stoga je Fakultet vlastitim sredstvima 2015. godine izradio Glavni arhitektonsko-građevinski projekt, Glavni strojarski projekt grijanja, hlađenja i klimatizacije i Glavni projekt elektrotehničkih instalacija. "Zbog loših uvjeta rada nastavnika i studenata, koji bi zbog stanja krovišta mogli postati i opasnima, odlučili smo vlastitim sredstvima započeti investiciju obnove krovišta i potkrovlja", objašnjava dekanica Filozofskog fakulteta Osijek, prof. dr. sc. Loretana Farkaš.
Vrijednost investicije je oko četiri milijuna kuna. Projekt je uvršten u III. razvojnu fazu izgradnje Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, no za sada se nije uspio uklopiti ni u jedan od investicijskih fondova. Ukupan iznos potreban za rekonstrukciju povećan je zamjenom postojećih crjepova eternit pločama čije je postavljanje uvjetovao Konzervatorski odjel u Osijeku, s obzirom na to da je zgrada fakulteta dio spomeničke baštine grada Osijeka. Ovim prvim rekonstrukcijskim ciklusom predviđena je obnova polovine krovišta, a ubrzo se planira obnova ostatka, čim budu osigurana financijska sredstva.
(Dubravka Božić Bogović)
Promocija knjige Marije Varge
Na Filozofskom fakultetu Osijek, u organizaciji Katedre za mađarski jezik i književnost i Odsjeka za povijest, održana je 6. rujna 2017. promocija knjige Marije Varge pod naslovom "Ég és föld között" ("Između neba i zemlje"). Hrvatsko-mađarska dvojezična knjiga biografska je priča o životu, školovanju i radu Otti Berger (1898.-1944.), avangardne umjetnice tekstila i nadarene dizajnerice, rodom iz baranjskoga mjesta Zmajevac. O knjizi su govorili Andreja Šimičić iz Muzeja Slavonije, doc. dr. sc. Denis Njari s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Osijek, dr. sc. Zlata Živaković Kerže, znanstvena savjetnica u podružnici Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu, koja je ujedno i recenzentica knjige. Ulomke iz knjige čitala je Monika Molnar Ljubić, a promociju je vodila doc. dr. sc. Ana Lehocki Samardžić.
(Dubravka Božić Bogović)