U suradnji s Franjevačkim samostanom i Umjetničkom radionicom Heferer, a u sklopu 6. sezone Koncertnog ciklusa grada naslovljenog Osječka glazbena srijeda, u crkvi sv. Križa, u Tvrđi, koncert su održali sopranistica Ana Jambrek i orguljaš Višeslav Jaklin. Njihov je program imao 'antiknu' patinu.

I Jambrek i Jaklin tehnički i glazbeno imaju sjajne predispozicije, također i repertoarne. Na programu su bila djela u rasponu od renesanse do zrelog baroka: tri orguljaške skladbe stilski adekvatno prihvaćenih i tumačenih (dvije G. Frescobaldija, jedna J. S. Bacha), i šest komornih skladbi kombinacije sopranistice zavidnog glasa i izražaja (skladbe ranorenesansnog Perotina te ranobaroknih T. Checcinija, G. Pulitija, G. F. Handela, A. Vivaldija). Zavidan interpretativni 'minimalizam' došao je do izražaja u skladbama od kasne renesanse preko ranog baroka sve do zrelih baroknih skladbi Bacha i Handela).

Izdvajamo od solističkih orguljaških skladbi V. Jaklina: dinamički i tonski decentno izvedene stavke Messa della Madona i Versetti stull Kyrie, tj. nježno i muzikalno interpretiranu Pastoralu u F-duru, BWV 59 (rano barokno ostvarenje J. S. Bacha raskošnog orguljaškog zvuka).

Iz komornog repertoara poseban su dojam ostavile izvedbe skladbi “Beta Viscera” antiknog Perotina (impresionirale su stilski adekvatne fraze, melizmatički obogaćene, modalnih harmonija); odnosno skladba “Ego flos...”, ranobaroknog G. Pulitija (prelijevanje vokaliza sopranistice s kromatikom orguljaške pratnje), odnosno s Frescobaldijevom “Madonom” ili vokalizama Vivaldijeve Glorie, RV 589 (stavci Domine Deus).

U studenome 2007. Ana Jambrek sudjelovala je na 6. međunarodnom natjecanju sakralne glazbe u Rimu gdje je nagrađena posebnom nagradom žirija! Višeslav Jaklin je 2005. održao koncert na glasovitim orguljama katedrale Notre Dame u Parizu.

Antikni neomarijanski koncert sopranistice A. Jembrek i orguljaša V. Jaklina u našoj esekerskoj Tvrđi, u našem ranobaroknom koncertnom prostoru, savršen su spoj pomno odabranog repertoara i koncertnog prostora!

Marijansku su potku imala gotovo sva djela programa (Messe della Madonna, Beata Viscera...). Podtekst iščitavamo i iz naslova svih. Znači li ovakav koncept programa izvođačku smjelost? Možda... B.Ban