VINKOVCI - Upravni odjel za poljoprivredu i infrastrukturu, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Proizvođačka organizacija PZ Slavonski svinjogojac i Udruga uzgajivača crne slavonske svinje Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema Fajferica organizirali su okrugli stol o temi “Stanje i perspektiva hrvatskog svinjogojstva”.

- Želimo poručiti da je krajnje vrijeme da se nešto napravi, da se to svinjogojstvo vrati na grane gdje je nekada bilo. Imamo konstantni pad svinjogojske proizvodnje u zadnjih dvadesetak godina, a cilj je da detektiramo probleme koji su doveli do lošeg stanja. Znanost uvijek ima odgovor na sve, problem je jedino što je znanost slabo prepoznata. Mi ne možemo očekivati od jednog seljaka, s obzirom na situaciji u kojoj se nalazi, da on povuče, nego mi moramo dati konkretna rješenja, a oni su tu da ih provedu. Najmanji je problem povećati broj svinja, međutim, mi smo kroz proteklih petnaest godina imali dva operativna programa kojima je cilj bio isključivo povećati broj svinja a da taj program nije pratila izgradnja infrastrukture, gdje se misli na klaonice. Najveći problem je što su naši ljudi znali jako dobro proizvesti, a nisu imali kome prodati ili kad su prodali, nisu dobili novce. U Slavoniji smo unazad deset godina uništili oko 12 klaonica i u regiji koja prozvodi 75 posto svinja imamo samo 10 posto klaoničkih kapaciteta. Osim toga, imamo problem prerađivačkih kapaciteta. Ljudi u Dalmaciji, pršutari, žele samo but i mi ne znamo što s ostatkom svinje i tu pada cijela priča - istaknuo je doc. dr. Vladimir Margeta s Poljoprivrednog fakulteta Osijek.

Andrija Matić, v.d. pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije, naglasio je da se tržište ipak otvara.

- Moramo se bolje organizirati i iskoristiti neke realne potencijale koje već imamo, a imamo dobro osnovno stado. Svinjogojstvo je na dobrom putu. U Vukovarsko-srijemskoj županiji prijavilo se 10.000 gospodarstava koja bi držala svinje kad su se upisivali u registre, ali više od 200 ozbiljnih nemamo. Ono što je dobro, na 60 farmi u Hrvatskoj imamo umatičene krmače za koje se primaju poticaji i imaju sljedivost - rekao je Matić.

- Ono na čemu smo posebno aktivni u posljednje vrijeme, to je promocija hrvatskih poljoprivrednih proizvoda, a onda u tom kontekstu i u sektoru svinjogojstva. Predlažemo hrvatski uzgojni program i genetsko unapređenje postojeće populacije, povećanje domaće potrošnje i afirmaciju domaće proizvodnje - rekao je Zdravko Barač, ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije.

Voditelj područnog ureda HBOR-a za Slavoniju i Baranju Boris Čagalj istaknuo je kako HBOR u svom strateškom cilju ima razvoj poljoprivrede te da će pokušati nači način za revitalizaciju farmi koje više nisu u funkciji. Mario Kokaj