Državnom odvjetništvu zbog zbivanja u Agrokoru pristiglo je već nekoliko kaznenih prijava. Prvu je još krajem ožujka podnio kao građanin predsjednik Mosta Božo Petrov, i to protiv vlasnika koncerna Agrokor Ivice Todorića. Izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak kazao je u ponedjeljak kako je protiv odgovornih osoba koje su bile u Upravi u tom koncernu podnio kaznenu prijavu, a da mu se prema izvještajima revizije čini da je riječ o nezakonito priskrbljenoj materijalnoj dobiti, a potpredsjednica Vlade, ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić izjavila je u utorak kako je protiv Todorića podnijela privatnu tužbu za klevetu.

S obzirom na dosadašnje prijave i sumnje povjerenika Ramljaka u nepravilnosti koje je u koncernu otkrila revizija, istražili smo o kojim bi se kaznenim djelima, kada je riječ o Agrokoru, moglo raditi, i što o njima kažu zakoni. DORH zasad samo ponavlja da izvidi traju, a pojedini mediji nagađaju kako bi uskoro moglo biti uhićenja te da su se pojavili i svjedoci pokajnici.

Podsjetimo, u Upravi Agrokora, uz vlasnika i šefa Uprave Ivice Todorića, do dolaska izvanredne uprave bili su još, kao dopredsjednik Ante Todorić, potom Ivan Crnjac, Hrvoje Balent, Piruška Canjuga, Ivica Sertić i Mislav Galić, dok je Darko Knez Agrokor napustio nešto ranije.

Odvjetnik Veljko Miljević podsjeća nas kako je još prije tri dana medijima izjavio da bi iste sekunde mogao “kuvertirati” četiri kaznena djela koja će sigurno biti na kraju u pitanju, a to su, dodaje, četiri ključna djela. No, dodaje, ne smije javno reći koja su to djela. Smatra sramotnim što povjerenik za izvanrednu upravu u sistemski važnim trgovačkim društvima, tj. Agrokoru, nije rekao za koja djela i koje osobe je prijavio.

- To je jednostavno nedopustivo. Mogli su možda sačuvati dignitet tih osoba stavljanjem inicijala, ali ne kazati uopće o kojim osobama se radi i za koja djela su prijavljeni, to nije prihvatljivo - smatra Miljević.

Ističe i kako je još u travnju, dva dana nakon što je izišao “lex Agrokor”, rekao kako već postoje dvije kaznene prijave, jedna od njih tadašnjeg predsjednika Sabora Bože Petrova. Za nju smatra da je “nepismena i nemušta”, ali i da kaznena prijava smije biti i pseudonimna i anonimna, pa ju DORH svejedno treba istražiti.

- Dakle, ona je podloga za postupanje. Petrov je u njoj prepričao ono što su dan ranije rekli predstavnici ruske VTB banke, da su pregledom dokumentacije uočili određene pogreške u revizorskim izvješćima. A ja sam rekao da prevedeno na pravni jezik to znači krivotvorenje poslovne ili službene isprave. Kada se to prevede i označi matematički na oznaku iz Kaznenog zakona, onda je to članak 278. KZ-a. Preostala tri djela odmah “kuvertiram”, ona su sigurno tu u pitanju, ali ih ne mogu izreći s obzirom na ovakvo ponašanje sudionika koji bi o prijavama precizno trebali izvijestiti javnost - zaključio je Miljević.

Iz razgovora s drugim pravnim stručnjacima i odvjetnicima koji su željeli ostati anonimni, može se s dosta vjerojatnosti nagađati kako je tu riječ još i o člancima 328., 329. i 246. Kaznenog zakona. Članak 328. odnosi se na zločinačko udruženje (onaj tko organizira i vodi takvo udruženje, te onaj tko sudjeluje u njemu), članak 329. vezan je uz počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja, a članak 246. se odnosi na zlouporabu povjerenja (ovlasti) u gospodarskom poslovanju. Za većinu tih djela, ako ona budu dokazana, predviđena je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora, a za pojedina i od jedne do 10 godina. U svakom slučaju, predstoji još dug put do konačnog utvrđivanja što se od tih odgovornosti na koga doista odnosi, pa sukladno tome i kako bi optužnice mogle izgledati. I.Bošnjak