Ovoga će se listopada Osijek predstaviti u Subotici, Beču te u Poljskoj, a povod tomu rezultat je zanimanja međunarodne zajednice za “pametne” romane Jasne Horvat.

Prvo u nizu predstavljanja romana “Vilijun” i “Atanor” bit će 19. listopada, u Subotici, kao tema Književnoga salona u sklopu 16. dana Balinta Vujkova – dana hrvatske knjige i riječi.

Osječka će književnica svoj “pametni” opus predstaviti u multimedijskoj učionici gimnazije Svetozar Marković, učenicima hrvatske i srpske nacionalnosti. Na multimedijskoj večeri (dan kasnije) posjetitelji će čuti i izvedbu osječkog VA Brevis.

Već sljedećega tjedna Jasna Horvat ovaj opus predstavit će u Beču i pridružiti se tako projektu Godina kulture Hrvatska – Austrija 2017., kojim dvije zemlje višestoljetne zajedničke povijesti i bliskih kultura, predstavljaju svoja kulturna dostignuća. Izlaganje će se održati 24. listopada u Veleposlanstvu RH, a u organizaciji Austrijskog društva za kroatistku.

Jasna će Horvat govoriti o povezanosti Beča i Puta svile, koje je književno ispisala u romanima “Bizarij”, “Vilijun” i “Atanor”. U svom će predavanju istaknuti kako je Eugen od Savoje postavio temelje za brojne kulturne obrasce koji su i danas aktualni u Hrvatskoj i Europi. Njegov život u Osijeku, kao i sklonosti prema umjetnosti, ljepoti i riziku, Jasna je Horvat opisala u romanu “Bizarij” na temelju dostupnih joj povijesnih činjenica.

Pripovjednu strukturu u tom romanu orijentiranu izgradnji lika Eugena od Savoje, povezala je s trima zaključnim veznicima: dakle, stoga i zato, dodijelivši im metaforičnu snagu aktualnu i danas.

Osvrtom na roman “Vilijun” autorica će pokazati ulogu tehnologije na Putu svile, a predstavljanjem romana “Atanor” upozoriti da Osijek i danas pamti ulogu Eugena od Savoje. Bit ćet prikazan i film Marija Milolože “Ostani Osijek”, čiji je scenarij naslonjen na roman “Atanor”. Autorica će pokazati potencijale „pametne“ književnosti kao i širenje književnoga događaja potpomognuto pametnim telefonima.

Jasna Horvat navodi kako svoje “pametne” romane vidi dijelom budućnosti koja je ostvarena već u sadašnjosti te kako Osijek ne zaostaje u primjeni i prilagodbi inovacija suvremenih tehnologija u najrazličitijim oblicima umjetničkog stvaranja. Smatra kako su ti romani povezali tiskani tekst s internetskim sadržajima te kako je upravo uz pomoć suvremene tehnologije svoju književnu građu učinila medijem umrežavanja i digitalnog povezivanja.

Na pitanje je li iznenađena brojnim pozivima, Jasna je Horvat podsjetila kako je prije dvije godine također gostovala u Hrvatskom centru u Beču te kako je Austrija iznimno zainteresirana za oživljavanje uloge Eugena od Savoje u Osijeku i okruženju.

Premda je ova nagrađivana autorica i sveučilišna profesorica prepoznatljiva po svojoj koncepcijskoj književnosti i nesklonosti javnim predstavljanjima, ipak pronalazi volju i vrijeme za promocije svojih književnih tekstova u kojima istodobno promovira Hrvatsku, jer joj je hrvatska baština izvorištem nadahnuća, a poseban izazov spajanje „starog“ i “novog”, odnosno stavljanje tehnologije u službu promotra hrvatske tradicijske kulture.