Ekonomija
NAJVIŠE PROFITIRALI SLOVENCI

Rast crowdfundinga u regiji za 450 posto
Objavljeno 13. listopada, 2017.
Rast crowdfundinga u regiji za 450 posto
Rast crowdfundinga u Hrvatskoj veže se za IT sektor, a najbolji primjer u RH obnova je vukovarskog vodotornja

Crowdfunding, ili grupno financiranje, u regiji je od 2012. do 2016. poraslo za 450 posto, a za daljnji razvoj postoji velik potencijal, posebice što se oko 80 posto prikupljenih sredstava odnosi na Sloveniju, a samo 20 posto na ostalih pet zemalja, poručeno je s konferencije Zagreb Crowdfunding Convention.

Konferencija u organizaciji neprofitnog društvenog poduzeća Brodoto okupila je više od sto domaćih i stranih sudionika. Većinom su to predstavnici crowdfunding zajednice u regiji te startupovi i pojedinci zainteresirani za taj tip financiranja, kao i oni koji su uspješno proveli neke kampanje, poput Nenada Bakića koji je predstavio kampanju nabavke računala za osnovne škole "STEM Revolution-IRIM". Iznoseći rezultate Brodotovog prvog regionalnog istraživanja (za ex YU zemlje) o crowdfundingu, organizator konvencije Marko Gregović iz Brodota kazao je da se od 2012. do 2016. u regiji prikupilo oko devet milijuna američkih dolara za oko 2200 različitih kampanja, najčešće iz područja obrazovanja, poduzetništva i umjetnosti. "Iako postoji velik rast crowdfundinga u regiji, pa i impresivne brojke o ukupno prikupljenim sredstvima za velik broj kampanja, ipak ih je samo oko 10 posto bilo uspješnih, a tek 120 tisuća ljudi iz regije ili manje od 0,5 posto ukupnog stanovništva u tome je sudjelovalo s prilozima. Slovenija je daleko najjači igrač, a najviše novca u toj je zemlji prikupljeno za dizajnerske kampanje i high-tech proizvode. Slijede Hrvatska i Srbija", kazao je Gregović. Naznačio je da je u Hrvatskoj prošle godine u crowdfunding kampanjama prikupljeno nešto više od dva milijuna kuna, što je nešto manje nego godinu prije. I dalje se za crowdfunding kampanje kojima se za projekte traži novac od privatnih i pravnih osoba putem internetskih platformi najčešće odlučuju mladi poduzetnici, startupovi i neprofitne udruge, što, prema Gregoviću, pokazuje da smo i u Hrvatskoj, pa i u regiji, zapravo tek zagrebli površinu. "U Hrvatskoj i regiji trenutačno od četiri vodeća tipa crowdfundinga popularni su samo oni koji se temelje na donacijama i nagradama, no kako smo čuli pripremaju se i equity kampanje koje su u svijetu već prisutne temeljeći se na udjelima, kao i lending crowdfunding kampanje koje se temelje na posuđivanju", dodao je Gregović. On ističe kako je važno da država prepozna crowdfunding kao nešto što oslobađa kapital i što joj treba. Treću Zagreb Crowdfunding konvenciju poduprlo je i švedsko veleposlanstvo u Hrvatskoj, a veleposlanik Lars Schmidt istaknuo je da Švedska uvijek podržava i pomaže alternativne izvore i načine financiranja društveno korisnih i poduzetničkih projekata. Crowdfunding je ocijenio izvrsnim načinom za relativno brzo prikupljanje svježeg kapitala, ideja i proizvoda koji pridonose razvoju društva. Švedski analitičar iz stochkholmske škole ekonomije Michal Gromek, crowdfunding smatra rezultatom digitalizacije i globalizacije. Predstavnica Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Jasminka Keser ocijenila je da se rast crowdfundinga u Hrvatskoj veže za IT sektor te da Hrvatska, kao ni većina zemalja EU-a, još nema primjeren zakonski okvir. Iznijela je primjer prikupljanja sredstava za obnovu vukovarskog vodotornja, za što smatra da je tipični crowdfunding uz naznake javno-privatnog partnerstva uz uključenje građana. Hina

U HRVATSKOJ SU SADA ČETIRI VODEĆA TIPA CROWDFUNDINGA

"U Hrvatskoj i regiji trenutačno od četiri vodeća tipa crowdfundinga popularni su samo oni koji se temelje na donacijama i nagradama, no kako smo čuli pripremaju se i equity kampanje koje su u svijetu već prisutne temeljeći se na udjelima, kao i lending crowdfunding kampanje koje se temelje na posuđivanju", dodao je Gregović.

Možda ste propustili...

RECIKLIRAJMO ZA ZEMLJU - I MALE PROMJENE IMAJU VELIK UTJECAJ

Tehnologija i odgovorno poslovanje ruku pod ruku

PROGNOZE TRANSFORMACIJA KRIZE SE NIŽU JEDNA ZA DRUGOM I NE NAZIRE IM SE KRAJ

Zašto će se neke tvrtke u idućih šest godina ili spasiti ili uništiti?

Najčitanije iz rubrike