Objavljeno 12. listopada, 2017.
Kako povećati mirovine, a ne ugroziti sustav - tema je koja traži ozbiljnu raspravu
Vezani članci
UMIROVLJENIČKI PROSVJEDI U ŠEST HRVATSKIH GRADOVA
Dan nakon umirovljeničkih prosvjeda i upućivanja njihovih zahtjeva vlastima, organizatori rekapituliraju učinjeno. Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović rekla nam je da su imali oko 7000 prosvjednika umirovljenika u šest hrvatskih gradova, iako su se četiri prosvjeda odvijala pod jakom kišom. Stoga to drži više nego dobrim odzivom, a sigurna je da bi se u slučaju organizacije velikog prosvjeda odazvalo i mnogo više njih.
Ona kaže kako su od svibnja do danas odradili najvažniju stvar, a to je kampanja osvješćivanja hrvatske javosti, pritom i političke elite, o siromaštvu starijih osoba, što je, kaže Petrović, dosta dugo bilo gurano pod tepih. Smatra da je taj posao dobro obavljen jer to je postalo temom dana i svi su pričali o tome, “a ne samo o Agrokoru ili o ustašama i partizanima”. Na negativan komentar premijera Plenkovića o umirovljeničkim zahtjevima, odgovara pitanjem: “A otkud mu novac za osam bombardera ili otkud mu novac za povrat duga bivšim pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane, i to iz radničkog mirovinskog fonda?”
Pogrešni prioriteti
- Dakle, novca uvijek ima kada je nešto prioritet. Samo su prioriteti pogrešni. Nemamo ništa protiv bombardera, ali sigurno su u fokusu jedne socijalno osviještene, a ne socijalno autistične vlade, prvo ljudi, a onda obrana u perspektivi. Tu je riječ o 'fakultativnoj' obrani, a mi ovdje imamo žive ljude koji umiru od gladi - kaže Jasna Petrović.
Na komentar stručnjaka za mirovinski sustav koji kažu da je traženo povećanje mirovina nemoguće ostvariti jer je riječ o prevelikom godišnjem iznosu, Jasna A. Petrović odgovara kako tu uopće nema problema ako se II. stup preusmjeri ponovno u javni mirovinski stup jer upravo banke potroše godišnje te milijarde koje su potrebne i za uvođenje veće minimalne mirovine i za povećanja mirovina koja bi smanjila zaostali jaz za plaćama.
Još jednom naglašava kako čak i Rumunjska s 1. siječnja 2018. kreće u prijelaz u I. mirovinski stup, a to su, podsjeća, već učinile Poljska, Slovačka i Mađarska, Bugarska je pokrenula taj proces, a Češka i Slovačka nisu ni prihvatile obvezni, nego samo dobrovoljni II. mirovinski stup. Stoga tu, dodaje, Hrvatska jedina ostaje vjerna diktatu banaka. Prema njezinim riječima, imali su poziv predstojnika Ureda predsjednika Vlade, kao i državne tajnice Ministarstva rada, iz čega zaključuje kako su bar uspjeli ostvariti da dijalog kreće odmah. Jasna A. Petrović kaže kako samo mora i novi resorni ministar razumjeti da je njegova obveza vođenje i tehničko opsluživanje tog dijaloga, jer tako piše u Sporazumu o osnivanju i konstituiranju Nacionalnog vijeća. “Ne možemo ga mi sazvati”, zaključuje.
Nerealno
Stručnjaci za mirovinski sustav ipak su puno oprezniji spram realnosti umirovljeničkih zahtjeva. Tako Daniel Nestić, znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta, kaže da je nerealno očekivati ostvarenje zahtjeva za povećanje aktualne mirovine od 19 posto za sve umirovljene nakon 1999. godine (a 14 posto za sve ostale). Za sustav minimalne mirovine kaže pak da on zahtijeva preslagivanje, kao i dodatne izračune, ali se boji da zahtjev o njezinu vezivanju za najmanje 50 posto bruto minimalne plaće nije pravac u kojemu bi trebalo ići.
- Na koji način postići nekakvo povećanje mirovina, a da to ne ugrozi cijeli sustav, tema je koja zahtijeva ozbiljnu raspravu. Ako plaće rastu, postoji redovito usklađivanje mirovina. Možemo raspravljati je li to dovoljno i koliko sustav može podnijeti, ali to ne ide ovako 'ad hoc'. Većina umirovljenika umirovljena je nakon 1. siječnja 1999. godine, to je gotovo 800 tisuća umirovljenika. Za mirovine u Hrvatskoj ide oko 37 milijardi kuna godišnje i kada bismo na to dodali traženo povećanje, što za tu kategoriju, a što za ostale umirovljenike, to bi bilo povećanje od oko 6,4 milijarde kuna godišnje. Što je iznad svake mjere, ni približno nije moguće. No, može se razgovarati u kojemu bi to postotku bilo moguće i u kojem roku ostvariti. Imamo milijun i 230 tisuća umirovljenika i da svakome date jednu kunu svakog mjeseca, to bi bilo 12 milijuna kuna godišnje, a jedna kuna tim ljudima zapravo ne bi značila ništa - zaključuje Nestić.
Igor BOŠNJAK
MIROVINE SU MALE, ALI ZAHTJEVI SU NEOSTVARIVI
Predrag Bejaković, znanstveni savjetnik Instituta za javne finacije, kaže kako mu se čini da traženo povećanje mirovina od 14 posto nije u sferi realnoga. Volio bi, kaže, da se poboljša položaj umirovljenika jer su pojedinačno gledano brojne mirovine male, no velik je broj umirovljenika, a slijedom toga veliki i mirovinski rashodi. “Stoga se bojim da je to jako teško ostvarivo, zapravo neostvarivo. Ljudi zaboravljaju da, ako se nekomu želi dati, drugome se mora uzeti, a zaposleni i sada govore da im je porezni teret velik. Tu je važno pitanje II. umirovljeničkog stupa, gdje nema zaštitnog dodatka od 27 posto za one rođene od 1962. nadalje, i to je velika nepravda. Trebalo bi omogućiti da svi imaju pravo na taj zaštitni dodatak. Pojedinačno takvih osoba nema jako puno, ali u masi će to opet biti velik iznos, koji će se pojavljivati svake godine”, ističe Bejaković.
NAJPRIJE RIJEŠITI ONE KOJI OSTAJU BEZ ZAŠTITNOG DOHOTKA
- Praktično je trenutno najrealnije pitanje kako riješiti one rođene od 1962. nadalje, koji ostaju bez zaštitnog dodatka od 27 posto. Hajdemo prvo riješiti da budući umirovljenici imaju bar razinu mirovina koju sada imamo, da to ne pada. Jer taj dodatak će malo-pomalo dolaziti na trošak proračuna, a naravno da se u proračunu onda i kroz određene prilagodbe može osigurati novac. A ovo je kao 'maljem u glavu'. Treba reći i da dio umirovljenika dobiva dio mirovine iz HZMO-a, a drugi dio i iz njemačke, austrijske, srpske, bosanske i druge mirovine. Oni ulaze u izračun prosjeka mirovine i čine ga naizgled manjim od stvarnog. No, i ako to uzmemo u obzir, slažem se da su mirovine male. Treba ipak reći da je sustav takav da se stvari ne mogu preko noći rješavati. Dakle, idemo vidjeti što se i kako može učiniti s cijelim sustavom mirovina, što traži temeljitu raspravu i analizu - kaže Danijel Nestić.