Objavljeno 12. listopada, 2017.
Mi još uvijek imamo prostora za izvoz pšenice, kaže direktorica ŽZ Barišić
Prošlogodišnja jesenska sjetva, kada je u Hrvatskoj zasijano nikad manje pšenice u 26 godina – na 105.000 hektara, što je čak 58.000 ha manje nego 2015., ove jeseni, prognoze su Žitozajednice (ŽZ) i Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), ne bi se trebala ponoviti. Jer, ove godine naša najvažnija krušarica ipak je postigla nešto bolju cijenu od lanjske; prema podacima Žitozajednice, ali i Komore, prosječno je bila 1,15, a lani 1,05 kuna, pa je nešto bolja cijena u 2017. “odgovorila” ratare od daljnjeg smanjivanja površina pod pšenicom.
Iako su prognoze da se one neće (dalje) smanjivati, ipak nema mjesta prevelikom optimizmu i rastu brojki jer trend okretanja dohodovnijim kulturama poput uljane repice i dalje je prisutan. Svjedoče tomu ovogodišnji indeksi. Prema riječima direktorice ŽZ Nade Barišić, indeks za pšenicu bio je 60, za ječam 89, za zob 93, a za uljanu repicu čak 127,4.
- U ŽZ smatramo da će sjetva pšenice biti bolja od lanjske; ne bi bilo dobro da se pad površina pod tom kulturom nastavi u smislu da nemamo dovoljno za svoje potrebe. Mi još uvijek imamo prostora za izvoz pšenice koja je uvijek bila kultura koju smo jako dobro izvozili. Svakako je potrebno da se Ministarstvo poljoprivrede uključi u procjene da do toga ne dođe, da ne dođe do godine kada je ne bismo imali dovoljno za svoje potrebe - ocjenjuje Barišić.
Rast uvoza
Ratari ljetošnju žetvu navode kao jednu od boljih, čak i s ostvarenim rekordima poput prinosa i do 6 t/ha. U njoj smo poželi 578.000 tona. Naše prijašnje potrebe, a vrijeme je to kada nismo imali ovako veliki uvoz pekarskih proizvoda, za ovom krušaricom bile su 500 - 550 tisuća tona. S rastom tog uvoza naše su se potrebe za pšenicom smanjile na 400 - 450 tisuća tona.
– Stoga, imamo 128.000 tona iznad naših potreba za 2017., kaže Barišić i ponavlja staru “mantru” – kada pšenice ima puno, manja joj je cijena.
– Trebamo raditi na tome da pšenice uvijek imamo dovoljno za svoje potrebe. Nije nam cilj izvesti pšenicu treće klase ili stočnu pšenicu i ne zaraditi, nego da se izvozi visokokvalitetna pšenica i da se na njoj zaradi. Idealno bi bilo kada bismo mi proizvodili pšenicu i vani prodavali brašno kao dodanu vrijednost - kaže šefica ŽZ Barišić. Državni zavod za statistiku još nije izišao (ni s ranim) procjenama jesenske sjetve 2017. U Žitozajednici ih očekuju do kraja listopada. U HPK-u kažu da je sjetva pšenice na samom početku, da je je dosad zasijano tek oko 5 %.
– Cijena joj se ove godine malo popravila, a ove godine bolji su i vremenski uvjeti za sjetvu, pa bi sve to trebalo utjecati da se zasije nešto više pšenice nego lani, do 10 % više. Lanjski listopad bio je loš za sjetvu – blato, kiša…, neki su i zbog toga odustajali od nje - kaže predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić.
Ovisni o otkupljivaču
No, procjenjuje da će se smanjivati površine pod kukuruzom. Razlog je znan – zbog pada stočarske proizvodnje. Troškovi sjetve trebali bi se kretati do 4000 kn/ha.
Ratari u brodskom kraju sjetvu pšenice nisu smanjivali ni dosad, čak ju, kaže Ivan Klasnić iz Slavonskog Kobaša, i povećavaju. – I sin i ja povećali smo sada površine pod njom za deset jutara. Jednostavno – ne znamo što bismo više radili… Sada smanjujemo kukuruz, no povećali smo poljoprivredne površine. Iako, ne vjerujem da će cijena pšenici biti nešto veća jer ovisi o otkupljivaču. Naš ljetos uopće nije gledao proteine, samo vlagu i hektolitar, a svima je cijena bila po kunu. Mi ovdje ne sijemo suncokret, uljanu repicu sije samo jedan. Kod nas se sije pšenica, soja, kukuruz. Te tri kulture naš su prioritet - kaže Klasnić, koji i dalje ostaje vjeran pšenici kao tradiciji u sjetvi.
Suzana ŽUPAN
Prirod suncokreta povećan, kukuruza znatno smanjen
Dok se očekuju rane procjene jesenske sjetve 2017., DZS je ovih dana objavio rane procjene važnijih kasnijih usjeva u ovoj godini. – Procjenjuje se da je prirod suncokreta povećan za 4,5 % u odnosu prema prošlogodišnjem ostvarenom prirodu, podaci su DZS-a. No, kukuruz bilježi znatan pad; procjenjuje se da je njegov prirod smanjen, i to za gotovo četvrtinu – za 22 %, dok je procijenjeni prirod soje smanjen za 16,4 % u usporedbi s prošlogodišnjim. Uzrok smanjenju je smanjeni prirod po hektaru, i to za kukuruz 1700 kg/ha, a za soju 700 kg/ha.