Evidentno je kako je od proljeća i u Osijeku ponovno živnula građevinska scena. Ponovno je oživjela stanogradnja, posebice u privatnom aranžmanu, realiziraju se i neki infrastrukturni projekti. U ovom trenutku tako se zidaju višestambene zgrade, objekti industrijske namjene - kompleks pročišćivača otpadnih voda, zidaju se novi objekti unutar sveučilišnog kampusa, radi se na cestovnoj infrastrukturi... Čini se kako se Osijek posve uklopio u nacionalnu statistiku.

Naime, prema objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, broj izdanih građevinskih dozvola u srpnju iznosio je 732, što čini rast od 31,9 posto na godišnjoj razini. Na godišnjoj razini broj izdanih građevinskih dozvola kontinuirano raste od travnja prošle godine. Promatrano prema vrstama građevina, od 732 ukupno izdanih dozvola njih 609 odnosi se na kategoriju “zgrade”, a preostalih 123 na “ostale građevine”. Od 609 dozvola za zgrade njih 430 odnosi se na kategoriju “nove zgrade”, a ostalo na kategorije “dogradnja i nadogradnja” te “prenamjena i ostale konstrukcije”. Unutar kategorije “nove zgrade” polovina njih su stambene zgrade s jednim stanom. Od 96 dozvola izdanih u kategoriji “nove zgrade – nestambene zgrade” 14 dozvola odnosi se na kategoriju “hoteli i slične zgrade”, 17 na “industrijske zgrade i skladišta”, a njih 12 na “zgrade za promet i komunikacije”.

Promatrano prema vrstama gradnje, novogradnja je u ukupnom broju izdanih građevinskih dozvola u srpnju imala udio od gotovo 70 posto. U prvih sedam mjeseci ove godine broj izdanih građevinskih dozvola iznosio je 5361, što je porast od 28,3 posto u odnosu prema istom razdoblju prošle godine. Promatrano prema vrstama građevina, u prvih sedam mjeseci ove godine zgrade su imale udio od 83 posto u ukupnim dozvolama, a promatrano prema vrstama gradnje novogradnja je u ukupnim dozvolama imala udio od 69,5 posto.

Predviđena vrijednost građevinskih radova koja proizlazi iz izdanih dozvola u srpnju je iznosila 2,3 milijarde kuna, što je porast od čak 64,3 posto u odnosu prema istom mjesecu prošle godine. Udio kategorije “zgrade” u ukupnoj vrijednosti predviđenih radova iznosio je 67,2 posto, a preostala se trećina odnosi na kategoriju “ostale građevine”. Promatrano u prvih sedam mjeseci, ukupna vrijednost građevinskih radova iznosila je 15,4 milijarde kuna te je bila dvostruko viša nego u istom razdoblju lani, a ujedno i najviša vrijednost od 2009. godine. Podaci iz djelatnosti građevinarstva za promatrano razdoblje potvrđuju polagani oporavak te djelatnosti, koja je bila izrazito pogođena u velikoj i dubokoj recesiji. U razdoblju od 2008. do 2015. bruto dodana vrijednost građevinskog sektora zabilježila je pad za čak 44,3 posto, davši najveći negativan doprinos ukupnom padu BDV-a.