Ekonomija
REKORDNA POTROŠNJA SLADOLEDA

Hrvatska treba hitno više od 200 slastičara
Objavljeno 10. listopada, 2017.

Hrvatska bilježi rekordnu potrošnju sladoleda. U prvih deset mjeseci ove godine ukupno slastičarstvo (sladoled, slastice i konditorski proizvodi) zabilježilo je porast proizvodnje od čak 20 posto u odnosu na prošlu godinu. Hrvatsko slastičarstvo hitno treba 220 slastičara. Ako se to ne riješi, morat ćemo zapošljavati slastičare iz susjednih zemalja. Unatoč velikom bogatstvu izvornih slastica, Hrvatska ima vrlo mali broj zaštićenih izvornih slastica. To su samo neke od tema koje će biti prisutne na ovogodišnjem šestom, internacionalnom kongresu slastičarstva, sladoledarstva i konditorstva "Interslast" koji će se ove godine održati 10. listopada pod pokroviteljstvom Krapinsko-zagorske županije, Svjetske organizacije Taste of peace (kuhari bez granica), Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije, županijske Obrtničke komore te pod stručnim pokroviteljstvom Hrvatskog kuharskog saveza i Saveza slastičara Hrvatske. Organizator i pokretač ovog kongresa je Novinsko-nakladnička tvrtka "Robinson" iz Zagreba. Kako nadalje navode u priopćenju iz "Robinsona", turistička sezona u 2017. godini imala je izuzetan utjecaj na porast potrošnje sladoleda u Hrvatskoj.

“Posljednje procjene govore da se u Hrvatskoj za proteklih devet mjeseci 2017. godine konzumiralo više 50 milijuna litara sladoleda. Podatak je to koji je iznenadio slastičare, koji su već godinama naučeni da je taj prosjek 25 - 28 milijuna litara. Hrvati, a i turisti koji posjećuju Hrvatsku, jedu vrhunski sladoled. Zabilježili smo i jedan zaista izuzetan raritet, naš domaći, mladi slastičar Krešo Gulija iz Zaboka na prestižnom natjecanju u spravljanju sladoleda u Italiji osvojio je prvo mjesto. To je zaista izuzetan uspjeh jer Talijani su vodeći u svijetu sladoleda. Hrvat prosječno pojede 7,5 litara sladoleda godišnje, dok Amerikanac čak 15 litara. U Hrvatskoj su najveći ljubitelji i potrošači sladoleda Zagrepčani, a onda slijede Dalmatinci te iza njih Slavonci.

Profitabilna proizvodnja

U Hrvatskoj radi 580 slastičarnica. Najveći porast proizvodnje je u obrtničkim tvrtkama, gdje značajnu ulogu imaju segmenti izvornosti i originalnosti proizvoda, vjernost kupaca te konačno profiliranje sve većeg broja slastičarnica u smjeru proizvodnje izvornih hrvatskih slastica. Još bolji su rezultati u proizvodnji kolača. Italija je prošle godine proizvela najviše sladoleda u cijeloj Europskoj uniji. Iz talijanskih slastičarnica izašlo je 595 milijuna litara sladoleda, što je 19 posto ukupne europske proizvodnje. U proizvodnji i prodaji talijanskih sladoleda zaposleno je 69.000 ljudi u 19.000 slastičarnica, a godišnja zarada je 1,4 milijarde eura. Odmah iza njih slijede proizvođači sladoleda iz Njemačke (515 milijuna litara), Francuske i Belgije. Slastičari često kod sladoleda ističu profitabilnost njegove proizvodnje, a to se najbolje vidi i po cijenama kuglica u Hrvatskoj. Sladoled u Zagreb košta 7 kuna, u Zadru 8, Splitu 9, Opatiji čak - 10 kuna, a neke slastičarnice u Dubrovniku prodavale su kuglicu i po 16 kuna”, naveli su iz Robinsona. Dodaju također i kako “Interslast” izuzetno značenje pridaje preferiranju hrvatskih izvornih slastica.

- Ove godine predstavit će se tri hrvatske županije; Koprivničko-križevačka s podravskom pogačom (koja je prije dva mjeseca postala zaštićeni kolač), Karlovačka županija s ogulinskom masnicom i Krapinsko-zagorska županija sa svatovskim kolačima Hrvatskog zagorja - ističe Stjepan Odobašić, direktor Novinsko-nakladničke kuće Robinson.

Posebne radionice

Spravljanje ovih kolača pokazat će se u posebnim radionicama, a sudionici će ih moći degustirati. Na kongresu će se izložiti i pazinski cukerančići. “Interslast” je pokrenuo zaštitu podravske pogače koja je također pred zaštitom. Nadam se da će isti put slijediti i ogulinska masnica. Organizator je ove godine pozvao i Mateu McConnell koja će predstaviti spravljanje američkih pita u posebnoj radionici. U sklopu kongresa održava se veliko natjecanje u spravljanju torta s plodovima jeseni u konkurenciji torta, natjecanje učenika srednjih slastičarskih i prehrambenih škola Slovenije i Hrvatske na istu temu, te natjecanje u spravljanja izvornih pita u četiri kategorije; voćne, orah, kremaste i čokoladne pite. Pred ocjenjivačkim sudom naći će se 50-ak vrsta pita koje će sudionici moći kušati. U svim natjecanjima prijavljeno je 78 ekipa iz Hrvatske i Slovenije.

Zdenka RUPČIĆ
Na “Interslastu” sudjeluju:

l Hrvatska

l SAD

l Austrija

l Njemačka

l Slovenija

l Italija

l Turska

580

slastičarnica radi trenutačno u Hrvatskoj

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana