Novosti
KAKO DO KVALIFICIRANIH RADNIKA

Tvrtka školi posudila skupi stroj kako bi se na njemu obrazovali učenici
Objavljeno 10. listopada, 2017.
U mnogim hrvatskim prerađivačkim poduzećima ili obrtima, koji sve više muku muče s pronalaskom stručne radne snage, očekuju promjene u školstvu

Vezani članci

VLADO PRSKALO, POMOĆNIK MINISTRICE OBRAZOVANJA

Strukovne škole morat će biti okrenute tržištu rada i dobro opremljene

Vlasnici izuzetno uspješne orahovačke tvrtke Phoenix, baš kao i požeškog Color emajla, imaju dobre razloge da željno očekuju provedbu reforme u obrazovnom sustavu i posebice strukovnom obrazovanju, o čemu je u našem listu u ponedjeljak govorio pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Vlado Prskalo.

U mnogim hrvatskim prerađivačkim poduzećima ili obrtima, koji sve više muku muče s pronalaskom stručne radne snage, očekuju promjene u školstvu koje će omogućiti da iz srednjih škola izlaze mladi ljudi doista osposobljeni za rad. Ove dvije tvrtke spomenuli smo zbog toga što su se u nedostatku educiranih radnika i prije reformi odlučile dobrim dijelom i same posvetiti obrazovanju potrebnih kadrova.

Vlastita škola

Color Goup iz Požege, kod nas poznatiji kao Color emajl, poduzeće je koje se bavi proizvodnjom kamina i dimovodnih elemenata. Ova metalska industrija svoje proizvode prodaje gotovo u potpunosti na inozemnim tržištima zapadne i sjeverne Europe. Dugo godina unatrag tvrtka reinvestira dobit i općenito ulaže velika sredstva u unapređenje tehnologije proizvodnje kako bi zadržala te povećala svoju konkurentnost, a proteklih godina više puta je nagrađivana zbog uspjeha u poslovanju. Ukupno zapošljava 550 radnika, a prosječna netoplaća u Color emajlu je 4500 kuna. Vlasnik tvrtke Goran Šutalo za naš list kaže kako gotovo da i ne zna tvrtku u Hrvatskoj koja nema problema s nedostatkom stručne radne snage. Ističe da su u Coloru zbog toga i pokrenuli svoju školu u kojoj obrazuju mlade ljude za varioce, bravare, za rad na CNC strojevima.

- Nije nam bitno kakvu je netko srednju školu završio i je li obrazovan za voćara, vinogradara, ili mesara. Važno je da ima volju učiti i poslije završetka obuke raditi taj posao. Nedavno smo primili 12 novih ljudi koje obučavaju naši iskusni radnici - kaže Šutalo.

Ističe kako mu je dobro poznat njemački model dualnog obrazovanja koji u toj zemlji i Austriji postoji već više od sto godina.

- U našoj tvrtki u Njemačkoj imamo sada učenika koji kod nas radi tri i pol dana i za to prima plaću, a dan i pol je u školi. Kod nas u Hrvatskoj to nije moguće, ali očekujemo da će u budućnosti takvo obrazovanje imati mladi i u našoj zemlji, posebice nakon promjena u obrazovnom sustavu. To bi gospodarstvu mnogo pomoglo. Moram reći kako situacija i u slučaju visokog obrazovanja nije sjajna. U pravilu su nam potrebni inženjeri strojarstva. Kada takav mladi čovjek iziđe s fakulteta, ispostavi se da on nikada nije bio u tvornici - upozorava Šutalo.

Suradnja

U velikoj potrazi za kvalificiranom radnom snagom također su i u tvrtki Phoenix iz Orahovice. Tvrtka je u vlasništvu trojice braće Fofonjka - Dalibora, Gorana i Dražena. Bavi se proizvodnjom opruga i strojeva za proizvodnju opruga. Strojevi su visokotehnološki - upravljani računalom, opremljeni s 12 motora i robotom. Svoje proizvode tvrtka uglavnom izvozi u cijeli svijet. Strojevi za proizvodnju opruga nastali u Phoenixu danas rade na svim kontinentima. Tvrtka zapošljava 60 radnika. Lani je ostvarila ukupan prihod od 25 milijuna kuna s 1,5 milijuna kuna dobiti, te je dobila nagradu Hrvatske gospodarske komore za najboljeg izvoznika u 2015. godini u kategoriji malih tvrtki.

Direktor tvrtke Dalibor Fofonjka ističe kako je problem to što srednje škole tržištu rada isporučuju ljude koji nisu educirani za rad u visokotehnološkim poduzećima kakva je Phoenix. Da bismo dobili gotovog i samostalnog radnika koji će upravljati CNC strojem, kaže Fofonjka, potrebno je da završenog srednjoškolca u tvrtki educiraju najmanje šest mjeseci.

- Pokrenuli smo suradnju sa srednjom školom u Orahovici. Školi smo posudili CNC stroj kako bi se učenici mogli obrazovati za rukovatelje na takvim strojevima. Od ukupno 16 učenika, njih sedam kod nas dolaze na praksu. Naravno da su oni potencijalno naši budući radnici - kaže Fofonjka, dodajući kako se mlade koji upisuju srednju školu nedovoljno potiče na upise pojedinih smjerova u strukovnom obrazovanju za kojima postoji potražnja na tržištu. Ističe kako očekuje da će neke od tih problema riješiti promjene obrazovog sustava koji bi svakako trebao biti više usmjeren potrebama gospodarstva.

Igor MIKULIĆ
NAKON strukovne škole teško na fakultet

- Priličan je problem i to što strukovno obrazovanje traje tri godine. Kada učenik, zapravo još uvijek dijete, završi srednju školu, on ima zanat s kojim može raditi i od njega živjeti. Ako je inteligentan i sposoban i poželi jednog dana ipak uz posao krenuti na fakultet, mora polagati veliku razliku ispita. Ja sam recimo najprije završio srednju školu i imao sam zanat alatničara s kojim sam mogao raditi. To mi je davalo određenu sigurnost, iako sam završio strojarski fakultet, priča Fofonjka.

Goran Šutalo

vlasnik Color emajla

U našoj tvrtki, u Njemačkoj, učenik kod nas radi tri i pol dana i za to prima plaću, a dan i pol je u školi. Kod nas u Hrvatskoj to nije moguće, ali očekujemo da će u budućnosti takvo obrazovanje imati mladi i u našoj zemlji.

Najčitanije iz rubrike