ŠAPTINOVCI

Vjernici Hrvatske starokatoličke župe sv. Vida proslavili su 90. obljetnicu osnutka župe i odvojenje od Rimokatoličke Crkve. Svečanost je počela procesijom vjernika, koju su predvodili članovi Gradske glazbe Đurđenovac, te KUD-a Jasen i DVD-a Šaptinovci, a nastavljena je misom, koju je u služio Stjepan Topolsk.

Svečanost proslave velikog upotpunjena je otvorenjem novouređenog župnog dvora kojeg je simboličnim rezanjem vrpce otvorio načelnik općine Đurđenovac Hrvoje Topalović, a blagoslov je vodio starokatolički biskup iz Austrije John Okoro. Topalović je čestitao šaptinovačkim starokatolicima jubilej, a čestitkama su se pridružili i ostali uzvanici. Bili su tu i zamjenica načelnika Dragica Pavlić, predsjednik Sinodalnog vijeća HSC-a i rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, Peter Kuzmič, rektor Evanđeoskog fakulteta u Osijeku, Jovan Šaulić, paroh srpske pravoslavne crkve sv. Petke u Medincima te predstavnici drugih vjerskih zajednica. Župnik Topolski, koji je ujedno proslavio 45 godina svećeništva, zahvalio je svim svojim vjernim župljanima.

Starokatolička Crkva kršćanska je vjerska zajednica nastala nakon Prvog vatikanskog sabora, 1870., kada dio njemačkih biskupa nije prihvatio dogmu da je papa nepogrešiv. Nakon što je, 1871., osnovana u Njemačkoj, proširila se i po Austriji, Poljskoj i Švicarskoj, a u Hrvatskoj je utemeljena 1923. te je za prvog biskupa izabran Marko Kalogjera, nekadašnji splitski župnik, djed današnjeg predsjednika hrvatskog Sinodalnog vijeća Damira Borasa. Uoči Drugog svjetskog rata u Kraljevini Jugoslaviji postojale su 24 starokatoličke župe s 42 svećenika i oko 70.000 vjernika. U Hrvatskoj danas postoje dvije starokatoličke župe, u Zagrebu i Šaptinovcima. Prema popisu stanovništva, imaju oko 700 vjernika. Organizirani su sinodalno, a hrvatsko Sinodalno vijeće ima 12 članova i predsjednik je u pravilu laik. U Europi ima osam nacionalnih crkvi, koje su ujedinjene u Utrechtsku uniju. Za hrvatske dvije župe delegiran je austrijski biskup John Okoro. Za razliku od Rimokatoličke Crkve, Starokatolička, uz neprihvaćanje dogme o nepogrešivosti pape, ne priznaje ni dogmu o bezgrešnom začeću. Svećenici nemaju propisan celibat, i u pravilu su oženjeni i imaju obitelji. Svećenike i biskupe biraju sami vjernici na skupštinama župa i crkvenim saborima. Mnogo su benevolentniji prema istospolnim parovima, zaređenju žena i sklapanju crkvenog braka i drugi put. Starokatolici se od rimokatolika razlikuju i po tome nemaju propisani post, tajnu ispovijed, a ne poznaju ni institut ekskomunikacije. Iznimno im je važna savjest, koju smatraju Božjim glasom.S.Fridl