Novosti
MIGRACIJE LIJEČNIKA U EUROPI

Sve je više građana bez medicinske skrbi, liječnici se sele na bogatiji zapad
Objavljeno 7. listopada, 2017.
U Estoniju uvoze doktore iz Rusije, a Mađarska im je podigla plaće

Vezani članci

PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

Dok jedni prijete štrajkom, drugi misle na svoje pacijente

Prema posljednjim podatcima Hrvatske liječničke komore, iz Hrvatske je od ulaska u Europsku uniju otišlo na rad u inozemstvo i tamo do danas ostalo 568 liječnika.

Više od polovine njih mlađe je od 38 godina. No, Hrvatska nije jedina članica Europske unije koja se suočila s ovim problemom. Broj liječnika i medicinskih sestara koji migriraju iz jedne u drugu zemlju članicu viši je od bilo koje druge visoko regulirane profesije u EU, a tokovi migracija najčešće su s istoka prema zapadu, odnosno iz siromašnijih zemalja EU-a u one bogatije. Nedavno objavljena analiza Europske komisije pokazala je da su egzodusom zdravstvenih djelatnika najpogođenije najnovije članice EU-a, zajedno s krizom pogođenim Portugalom i Grčkom.

Zaključak je kako ove zemlje obrazuju svoje liječnike za bogatije susjede. Tako je primjerice Estonija 2004. godine imala 4312 liječnika koji su radili u praksi, no od tada se više od 1800 liječnika prijavilo za kvalifikacije u inozemstvu. U 2011. Odbor estonskog obiteljskog liječničkog društva upozorio je na zabrinjavajuću budućnost zemlje u kojoj “ponekad ne postoji obiteljski liječnik unutar radijusa od 100 kilometara”.

Višestruka zarada

No, mladi estonski liječnik Ingmar Lindström, koji je diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Tartu u Estoniji 2001. godine, objašnjava kako su razlozi odlaska vrlo jednostavni. Naime, on je u Estoniji zarađivao samo 600 eura mjesečno, i to kao liječnik obiteljske medicine. Uživao je u svom poslu i volio mjesto gdje je živio, ali s tom plaćom, priznaje, nije mogao platiti sve račune. Za njega je bolji život značio odseliti se u samo 200 kilometara udaljenu Finsku. S druge strane zaljeva, naime, mladi liječnici zarađuju između 2000 i 3000 eura mjesečno, što je četiri do pet puta više od onoga u Estoniji. Nedostatak liječnika u Finskoj cijeli mu je postupak dodatno olakšao.

Prema podacima Europske komisije, zdravstvena potrošnja po glavi stanovnika drastično se mijenja u zemljama EU-a, s 816 eura godišnje u Rumunjskoj na više od 4000 eura u Luksemburgu, Njemačkoj i ostalim zapadnoeuropskim zemljama. To objašnjava i migracijske puteve liječnika.

Upravo zbog toga Rumunjska je između 2009. i 2015. izgubila polovinu svojih liječnika. Nekoliko godina nakon što je Poljska pristupila Uniji, više od 60 posto studenata medicine pete i šeste godine izjavilo je kako planira nastaviti raditi u inozemstvu. Slovačka je imala oko 15.000 liječnika praktičara kada je 2004. godine pristupila EU, ali ih je od tada čak 3800 zatražilo odlazak.

Stari liječnici

Europska komisija upozorava i kako se selidba uglavnom mladih profesionalaca prema zapadu događa u vrijeme kada se prosječna starost liječnika u EU raste. Tako je u 2014. jedan od tri liječnika u EU imao 55 godina ili više. To znači da će do 2020. godine u mirovinu otići više od 60.000 liječnika, odnosno 3,2 posto radne snage, što znači da će potrebe zapada za ovom radnom snagom biti sve veće. S druge strane u nekim istočnoeuropskim državama gubitak liječnika i medicinskih sestara već uzima danak. Tako je u Rumunjskoj 10 posto stanovništva izvijestilo kako je bez medicinske pomoći. Mađarsko Ministarstvo za ljudske potencijale prošle je godine upozorilo kako bi zemlja mogla izgubiti polovinu svojih 6500 obiteljskih liječnika u sljedećih deset godina iseljavanjem i umirovljenjem. Stoga je potaknuto financiranje osnovnih medicinskih usluga i uveden je niz mjera, od potpore pojedinim liječnicima do ureda za razvoj zdravlja subvencioniranih iz EU-a, a sve s ciljem poboljšanja zdravstvenog sustava za liječnike opće prakse. U Estoniji je također već započelo regrutiranje kadra s istoka, točnije iz Rusije, a vlada je povećala plaće zdravstvenih radnika kako bi ih uvjerila da ostanu. Druge su zemlje također već poduzele sličan pristup, ponekad i financijsku potporu Unije. Hrvatska za sada nema odgovor na gubitak svog medicinskog kadra.

Nefreteta Z. EBERHARD
HRVATSKA DO SADA OSTALA BEZ PET POSTO SVOJIH LIJEČNIKA

Kada je riječ o regrutiranju medicinskih sestara i liječnika iz siromašnijih država, prihvaćeno je da zemlje domaćini imaju odgovornost da ne “iscijede” zemlje iz kojih se zapošljava medicinski kadar. Primjerice, 1999. godine Odjel za zdravstvo Ujedinjenog Kraljevstva objavio je standarde za etičko međunarodno zapošljavanje, uključujući popis zemalja u razvoju iz kojih bi se trebalo ograničiti zapošljavanje zdravstvenih radnika. Popis je uključivao i Hrvatsku, koja je od ulaska u Uniju 2013. izgubila 570 liječnika, što je pet posto od ukupnog broja liječnika. EU je također usvojio dokumente o politikama koji priznaju svoju odgovornost za zaštitu nekih zemalja izvan EU-a zbog pogoršanja nestašice zdravstvene skrbi.

60

tisuća liječnika u Europskoj uniji će do 2020. godine otići u mirovinu

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana