Novosti
NEISKORIŠTENE MILIJARDE

Propada li izgradnja liftova za 750 tisuća slabo pokretnih osoba?
Objavljeno 4. listopada, 2017.

Unatoč dostupnim sredstvima iz fondova Europske unije za sufinanciranje poboljšanog pristupa socijalnim uslugama, u Hrvatskoj i dalje oko 750 tisuća slabo pokretnih osoba živi zarobljeno u svojim domovima zbog činjenice da žive u stambenim zgradama iznad četvrte etaže.

Upozoravaju na to iz udruga HP i HT umirovljenika Hrvatske koje su uz podršku HGK-a, Hrvatske udruga za dizala i zastupnice u Europskom parlamentu Biljane Borzan lani u kolovozu pokrenule inicijativu za korištenje nepovratnih sredstava iz EU operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Sve u svrhu ugradnje liftova u 16.804 zgrade u kojima žive umirovljenici, invalidi i osobe s malom djecom.

- Uz besplatnu pomoć zavoda, institucija i uprave, izradili smo elaborat o potrebi ugradnje liftova u 16.804 stambene zgrade u Hrvatskoj i tako je nastao “Program dostupnosti do stana” kojim tražimo od EU-a i Vlade RH da nam pomogne u rješavanju mobilnosti građana nepovratnim sufinanciranjem većeg dijela troškova ugradnje dizala i uređenja pristupačnosti do objekta. Elaborat je preuzela predstavnica u EU parlamentu Biljana Borzan koja nas je potom krajem 2016. godine izvijestila kako je EU pozitivno odgovorio na naš upit o sufinanciranju i da se za pomoć obratimo Vladi RH. No, nakon višemjesečnog čekanja odgovora, iz nadležnog ministarstva rečeno nam je kako je odbijen razgovor o financiranju našeg projekta kroz rebalans OP Konkurentnost i kohezija. Uz obrazloženje da je tog trenutka Hrvatskoj od odobrenih sredstava u iznosu od 10,7 milijardi eura za obavljene radove isplaćeno 3 posto, a angažirano je još 17 posto sredstava, odnosno 2,140 milijardi eura. Iz čega je proizašlo da EU “koči” naš projekt. No, provjerom ovih navoda u EU-u dobili smo suprotan odgovor i podatak da se zahtjev za izmjenu operativnog plana u skladu s regulatornim odredbama može poslati do kraja programskog razdoblja, do 2020. godine. Kao i da se u ovakvim slučajevima zahtjevi u pravilu odobravaju najkasnije tri mjeseca nakon što ih država članica pošalje - kaže Želimir Manenica, predsjednik Koordinacijskog odbora društava i udruga HP i HT umirovljenika Hrvatske.

Dodaje kako je daljnom analizom dostupnih sredstava kroz operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. utvrđeno da se Hrvatskoj nudi 86.500.000 eura ciljno za “promicanje uključenosti i smanjenje nejednakosti kroz poboljšan pristup socijalnim uslugama, te prelazak s institucionalne skrbi na skrb u zajednici preko poboljšane socijalne infrastrukture.”

- Za ta smo sredstva već mogli pristupiti izradi projekta za 1500 dizala i tražiti rebalansom još 400 milijuna eura od dijela nepotrošenih 10,7 milijardi eura. Umjesto toga, Ministarstvo i Vlada uopće neće ni razmatrati nacionalni program za preostale tri godine. Nije nam jasno zašto Vlada nema sluha za projekt koji bi tisućama ljudi olakšao život te otvorio velik broj radnih mjesta u proizvodnji, ugradnji i održavanju dizala - kaže Manenica čije navode potvrđuje i Biljana Borzan.

- U ovih godinu dana koliko se dopisujemo s Ministarstvom, prosječan umirovljenik koji živi na trećem katu zgrade bez dizala prešao je gotovo trideset tisuća stepenica. Naši stariji sugrađani žele mirovinu dostojanstveno proživjeti u svom vlastitom domu. No, kada godine i bolest učine svoje, oni postaju zatočenici u zgradama bez dizala - poručuje Borzan.

Ivana SOLAR

Anka Slonjšak

pravobraniteljica za osobe s invaliditetom

PRAVO NA NEOVISNO ŽIVLJENJE

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak daje podršku ovome projektu te naglašava kako za njegovu provedbu postoje zakonodavni preduvjeti. “Zakon o suzbijanju diskriminacije govori i o pravu uživanja dostupnosti usluga i dobara, ali i o pravu uključivanja u život. Svako segregiranje i isključivanje iz svakodnevnog života je zapravo – diskriminacija. Uostalom, RH je potpisala i ratificirala niz dokumenata koji o tome govore. Između ostalog, to je Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, koja upravo govori o životu u zajednici i neovisnom življenju. Svi oni koji obnašaju izvršnu vlast bilo koje razine to moraju omogućiti. Ugradnjom dizala pokretljivost svih ljudi znatno se povećava. Time bi se smanjile i potrebe za gerontodomaćicama, za hitnom pomoći ili prijevozom sanitetom, a mnogima bi se otvorio pristup uobičajenim svakodnevnim uslugama”, kaže Slonjšak.

MINISTARSTVO: IZMJENA PROGRAMA I POSEBNI NATJEČAJ ZA DIZALA

Na upit o ovome problemu iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije odgovaraju kako uopće nisu upoznati s inicijativom udruge umirovljenika te da trenutačno nema natječaja koji bi pokrio samo ugradnju dizala u višestambene objekte. No, kažu kako postoje naznake da će se liftovi ipak moći sufinancirati iz EU fonda. “Za financiranje preko sredstava iz OP Konkurentnost i kohezija prihvatljive bi bile aktivnosti koje se odnose na ugradnju dizala, ali u okviru odredbi postojećih poziva (pod uvjetom da ti pozivi predviđaju takvo ulaganje kao prihvatljivu aktivnost) i kod prihvatljivih prijavitelja, a ne kao zaseban poziv s isključivim ciljem ugradnje dizala u (višestambene) zgrade, odnosno objekte. Naše ministarstvo ima u planu u budućnosti kroz izmjene Operativnog programa Konkurentnost i kohezija uvesti poseban natječaj za dizala za što je potrebno provesti proceduru značajne sadržajne izmjene. Operativne programe moguće je mijenjati, no OPKK je usvojen u prosincu 2014. i do danas nije sadržajno mijenjan u pogledu prioriteta i ciljeva koji su tada definirani”, izvještavaju iz Ministarstva.

Možda ste propustili...

SLOVENSKA VLADA DOBILA OVLASTI ZA NASTAVAK DIJALOGA S HRVATSKOM

Cerar tvrdi da ima potporu za provedbu arbitraže