Novosti
U HRVATSKOJ DJELUJU 134 AGENCIJE

Privremeno zapošljavanje polako istiskuje rad na crno
Objavljeno 4. listopada, 2017.
Zapošljavanje preko agencije kao priliku trebale bi posebno vidjeti dvije skupine na tržištu rada – mladi i dugotrajno nezaposleni

Tržište rada sve je fleksibilnije, a to se očekuje i od radne snage, to više što tržište privremenog zapošljavanja u Hrvatskoj ima trend rasta.

Prema podatcima Ministarstva rada i mirovinskog sustava (MRMS), u Hrvatskoj su dosad otvorene 134 agencije za privremeno zapošljavanje. U prethodne četiri godine njihov se broj povećavao za prosječno 20 agencija godišnje.

- Tijekom 2016. privremeno je bilo zaposleno 18.345 radnika ustupljenih u Republici Hrvatskoj i 892 u inozemstvu - poručuju iz kabineta ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića.

Mali postotak

Prema ukupnom broju zaposlenih u EU-u, prema podatcima Međunarodnog udruženja agencija, agencije sudjeluju s oko 1,6 posto, dok je u Hrvatskoj taj postotak samo 0,4 posto. Dijelu nezaposlenih one su još nepoznanica.

- Nisam dosad znala za rad tih agencija u nas, znam da djeluju vani. Moj brat otišao je raditi u Njemačku, pa znam za te agencije preko njega - priznaje nezaposlena ekonomska radnica Ivana Zorić iz Đakova. Dodaje kako ne zna nikoga u svojoj sredini tko je angažiran preko agencije. Bez posla je gotovo četiri godine, za njom je bezbroj poslanih molbi, na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavila se i za prekvalifikaciju za knjigovođu, no, dodaje, još nije pozvana u program.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca ulogu agencija za privremeno zapošljavanje ocjenjuju važnom na tržištu rada.

- Pridonose njegovoj fleksibilizaciji uz istodobno očuvanje socijalne sigurnosti radnika, a njihov pozitivan doprinos osobito je vidljiv u povećanju zaposlenosti mladih te dugotrajno nezaposlenih osoba. Potreba za većom fleksibilizacijom zapošljavanja, projektnim i novim načinima rada koji su sve prisutniji u današnjoj ekonomiji gdje je potreba za pojedinim vještinama i radnicima određena trajanjem projekta i posla te korištenje cjelovite usluge agencija (sa selekcijom) sigurno je jedan od razloga povećanja zapošljavanja preko agencija. Ako to tako možemo reći, “otkrivanje modela privremenog zapošljavanja” također je jedan od razloga, posebno korištenje tog modela od strane javnih poduzeća, poručuju u HUP-u. Nasuprot poslodavcima, sindikati su za defleksibilizaciju tržišta rada.

Među 134 agencije desetak ih je i u Slavoniji - u Osijeku, Vinkovcima, Slavonskom Brodu... U Vinkovcima tako od 2013. godine djeluje Centar za posao d.o.o. za privremeno zapošljavanje. Vlasnik Ivo Bikić kaže da su iskustva različita.

- Dojam je da je sve manje ljudi koji su za zapošljavanje. Taj se prostor ispraznio. Ovakav način zapošljavanja relativno je nepoznat i nije dovoljno raširen, ima neopravdano negativan prizvuk jer se radi o privremenom zapošljavanju, no to je zapravo ulaz na tržište rada, oblik koji je kvalitetno istisnuo rad na crno. Mi smo prvi korak ka krajnjem korisniku i naša iskustva kažu da dio onih koji kada se pokažu dobrim radnicima ostaje za stalno - kaže Bikić.

Prilika mladima

Dok su hrvatske brojke vezane za udio agencija u broju zaposlenih minorne, Bikić kaže da je on u nekim zemljama i 10 posto.

Zapošljavanje preko agencije kao priliku trebale bi posebno vidjeti dvije skupine na tržištu rada – mladi i dugotrajno nezaposleni, a krajnjim korisnicima olakšavaju pronalaženje radne snage, oslobađajući ih dobrog dijela birokratskih obveza i troškova. No, prati ih i bauk privremenog rada kao nesigurnog, pa i neplaćenog, izrabljivanja radnih prava... Za najsumnjičavije agencijski model zapošljavanja najobičnije je “rentanje radnika”. Na sve to agencije se, dakako, mršte, poručujući da su rad i doprinosi obvezno plaćeni, radno vrijeme i drugi elementi iz radnog odnosa regulirani Zakonom o radu i ispoštovani. I u HUP-u nastoje odagnati sumnje u rad agencija te ocjenjuju kako je zapošljavanje preko njih najkontroliraniji oblik fleksibilnog zapošljavanja s obzirom na to da je zakonom određena jednakost tretmana ustupljenog radnika s usporedivim radnikom koji radi kod korisnika usluge. Nezaposlena Ivana kaže kako u slučaju angažmana preko agencije ne bi imala nikakve predrasude.

– Svakako bih bila zainteresirana za mogućnost pronalaženja posla i preko agencije - kaže.

U vinkovačkom Centru, u slobodnoj interpretaciji rečeno, rade “prema narudžbi” i “slobodnom izboru”.

– Radimo posredovanje kada poslodavac traži “takvog i takvog” radnika, obavimo razgovore, selekciju i šaljemo mu radnika. Drugi dio je ustupanje, privremeno zapošljavanje kada mi pronalazimo radnike, zaposlimo ih kod sebe i ustupamo krajnjem korisniku, poznatom poslodavcu kojem je to manji trošak jer koristi te radnike samo kada ih treba - kaže Bikić koji na bauk privremenog rada kao nesigurnog u percepciji naših ljudi iz iskustva poručuje: “Dobrog radnika nitko se neće odreći.”

Suzana ŽUPAN
MINISTARSTVO: RAD AGENCIJA UREĐEN ZOR-om I EU DIREKTIVOM

U Ministarstvu rada ističu da je djelovanje agencija za privremeno zapošljavanje uređeno ZOR-om na način da su odredbama čl. 44. do 52. Zakona u nacionalno zakonodavstvo RH preneseni zahtjevi Direktive 2008/104/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o radu preko agencija za privremeno zapošljavanje. “Tim je odredbama ZOR-a u RH, kao državi članici, potpunije uređen jedan od oblika fleksibilnog zapošljavanja budući da je to bio jedan od ciljeva Direktive 2008/104/EZ. Zakonom je bilo potrebno zaštititi sigurnost ustupljenog radnika, ali i potaknuti takav oblik fleksibilnog oblika zapošljavanja, pri tome poštujući načelo jednakog postupanja prema ustupljenim radnicima, radi izbjegavanja dumpinga u cijeni rada ustupljenih radnika i radnika zaposlenih kod korisnika, s mogućnošću iznimaka u primjeni toga načela, i to samo kroz propis ili kolektivni ugovor”, ističu u Ministarstvu rada. Zahtjevi Direktive, preneseni u nacionalno zakonodavstvo, imali su za cilj uklanjanje prepreka agencijskom obliku zapošljavanja, pa je EU zahtijevao od država članica preispitivanje svih oblika zabrana/ograničenja u nacionalnom zakonodavstvu u odnosu na zapošljavanje preko agencija za privremeno zapošljavanje.

HUP: Koristi za radnike, poslodavce i državu

U HUP-u ističu višestruku korisnost agencija za privremeno zapošljavanje i za radnike i za poduzetnika, ali i za državu. “Agencije su idealno mjesto ulaska na tržište rada za nezaposlene i osobe bez radnog iskustva. Traže mogućnosti zapošljavanja nezaposlenih bez troškova potonjih. Agencijski ustupljeni radnici uredno primaju plaću čak i kada korisnik njihova rada agenciji ne plati pravovremeno račun za uslugu. Korisnici se odlučuju izravno zaposliti uspješne ustupljene radnike nakon ugovorenog rada preko agencije čime se dodatno ostvaruje dugoročnija zaposlenost”, navode u HUP-u koristi za radnike. Među koristima za poduzetnika navode da agencije pružaju brz odaziv na poslovne potrebe korisnika, da osiguravaju radnike za ciljane poslovne potrebe i s ciljanim iskustvom, te da poduzetnici koji koriste agencijske usluge brže i lakše svladavaju krizna razdoblja. “Koristi za državu su smanjenje nezaposlenosti, omogućavanje stvaranja novih do tada nepostojećih poslova, a time i radnih mjesta, optimalno rješenje za povećavanje zaposlenosti, pogotovo mladih i dugotrajno nezaposlenih, smanjivanje rada na crno, učinkovitost i brzina postupka zapošljavanja, usmjeravanje i motiviranje nezaposlenih. Agencije uredno podmiruju sve doprinose i plaće ustupljenih radnika bez obzira na to je li korisnik pravovremeno podmirio agenciji račun za uslugu”, ističu u HUP-u.

PROVIZIJE OD 3 DO 8 POSTO

Agencijama za privremeno zapošljavanje često se spočitavaju visoke provizije. U vinkovačkom Centru za posao to demantiraju. “Tržište provizija je nešto raslo, no povećanjem konkurencije provizije su pale. Nekada su bile nešto veće, a sada se kreću, ovisno o veličini posla, rokovima plaćanja i drugome, na razini od 3 do 8 posto”, kaže Ivo Bikić čiji je Centar lani prosječno imao zaposleno nešto manje od 250 osoba. “To su u pravilu privremeni, sezonski poslovi, poslovne zamjene, pa imaju svoje oscilacije. Na ovom prostoru uglavnom se najčešće radi o pomoćnim poslovima, a u Zagrebu su to i drugi poslovi poput administrativnih”, kaže Bikić. U skladu s tim spomenimo kako je najveći korisnik agencijskog pronalaženja radnika Zagrebački holding.

širenje

U SLAVONIJI DJELUJE DESETAK TAKVIH AGENCIJA

18.345

osoba bilo je privremeno zaposleno lani u Hrvatskoj, a 892 u inozemstvu

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike