Zdravlje
SVJETSKI DAN SRCA, 29. RUJNA

Kontrolirajte rizične čimbenike - prehranu, tjelesnu aktivnost...
Objavljeno 2. listopada, 2017.

Svjetski dan srca obilježava se od 2000. godine radi informiranja ljudi diljem svijeta o kardiovaskularnim bolestima, koje su vodeći svjetski uzroci smrti. Svjetski dan srca obilježava se 29. rujna svake godine.

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok umiranja i obolijevanja u svijetu. Više od 17,3 milijuna ljudi umire od posljedica kardiovaskularnih bolesti svake godine. Ishemična bolest srca (srčani udar) izaziva 7,3 milijuna, a cerebrovaskularna bolest (moždani udar) 6,2 milijuna smrti godišnje. Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvnih žila. Najčešće kardiovaskularne bolesti su koronarna bolest srca (srčani udar) i cerebrovaskularna bolest (moždani udar). Kontrolirajući rizične čimbenike kao što su prehrana, tjelesna aktivnost, pušenje i krvni tlak možemo smanjiti rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti.

Rizični čimbenici

Jako je važno da se većina rizičnih čimbenika za nastanak tih bolesti može kontrolirati. Jedan od rizičnih čimbenika je nedovoljna tjelesna aktivnost. Već 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno može spriječiti srčani ili moždani udar. Pokušajte uvrstiti tjelesnu aktivnost u svakodnevni život; na primjer, penjite se stubama umjesto da se koristite dizalom, siđite s autobusa nekoliko postaja prije i propješačite ostatak puta. Tjelesna aktivnost odličan je način i za smanjivanje stresa te za kontrolu tjelesne težine, što su također rizični čimbenici za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Pušenje, koje se najčešće povezuje s nastankom malignih bolesti, jest i rizik za nastanak bolesti srca i krvnih žila. Ako prestanete pušiti, vaš rizik za nastanak koronarne bolesti u prvoj godini će se prepoloviti i s vremenom se vratiti na normalnu razinu. Izbjegavajte okružje u kojem ima duhanskog dima jer i pasivno pušenje znatno povećava rizik za srčani udar. Nezdrava prehrana najčešće izaziva povećanu tjelesnu težinu, ali može prouzročiti i niz malignih bolesti, kao i bolesti srca i krvnih žila. Jedite obilje svježeg voća i povrća, cjelovite žitarice, nemasno meso, ribu, grašak, grah, leću i hranu s malo zasićenih masti. Smanjite unos industrijske poluprerađene hrane jer ona najčešće sadržava visoku razinu soli. Izbjegavajte konzumaciju alkohola i pijte puno vode. Održavanje tjelesne težine i ograničavanje unosa soli pomaže kontroli krvnog tlaka i smanjuje vaš rizik za nastanak srčanog ili moždanog udara. Dobar način održavanja tjelesne težine je kontroliranje indeksa tjelesne mase (ITM), koji pokazuje udio masti u tijelu na osnovi podataka o težini i visini. Da biste izračunali ITM, podijelite svoju težinu (u kilogramima) s kvadratom visine (u metrima). Zdrava odrasla osoba trebala bi imati ITM između 18,5 i 24,9 kg/m2. Osim tih mjera, važno je da redovito kontrolirate vrijednosti krvnog tlaka, kolesterola i glukoze u krvi. Visok krvni tlak vodeći je rizični čimbenik za nastanak moždanog udara i jedan od najznačajnijih rizika za polovinu svih kardiovaskularnih bolesti. Ako već bolujete od nekih kroničnih bolesti, uzimajte redovito lijekove koje vam je propisao vaš liječnik. Na taj način spriječit ćete razvoj komplikacija osnovne bolesti.

Rano otkrivanje

Za liječenje kardiovaskularnih bolesti važno je rano otkrivanje i liječenje. Ako na vrijeme prepoznate upozoravajuće znakove i prije zatražite pomoć, vaše šanse za potpuni oporavak su veće. Neki su srčani udari nagli i intenzivni, no mogu biti i gotovo neprimjetni, praćeni blagom boli ili nelagodom. U tom slučaju osobe često predugo čekaju da bi potražile pomoć. Znakovi srčanog udara su: nelagoda u prsnom košu koja traje više od nekoliko minuta, može se osjećati kao neugodan pritisak, stiskanje ili bol; nelagoda ili bol u jednoj ili obje ruke, leđima, vratu, čeljusti ili želudcu; pomanjkanje daha s nelagodom ili bez nje u prsima. Može se javiti i hladan znoj, mučnina i nesvjestica. Znakovi moždanog udara su: iznenadna utrnulost ili slabost lica, ruke ili noge, osobito na jednoj strani tijela, iznenadna zbunjenost, teškoće govora i razumijevanja, iznenadno pogoršanje vida jednog ili oba oka, iznenadni problemi u održavanju ravnoteže i/ili vrtoglavica, iznenadna jaka glavobolja bez poznatog uzroka. Ako se pojavi bilo koji od tih znakova, odmah potražite liječničku pomoć. Odgovornim ponašanjem prema svome zdravlju možete spriječiti razvoj bolesti srca i krvnih žila! Doc. dr. sc. Senka Samardžić, dr. med., specijalist javnog zdravstva

Već 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno može spriječiti srčani ili moždani udar

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana