Novosti
PRAVA BRANITELJA I DALJE PREDMET PRIJEPORA

Braniteljski zakon - tragom pravde ili novih privilegija?
Objavljeno 30. rujna, 2017.
Otvara se i dodatni rok za priznavanje statusa branitelja te povećava iznos najniže mirovine

Hrvatska ima 505.694 branitelja, a 56.562 imaju status ratnog vojnog invalida. Prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2018., stoga je očekivano izazvao prijepore i rasprave u Saboru. Oporba se slaže da braniteljima treba osigurati dostojan tretman, ali ovaj prijedlog uglavnom smatra nerealnim i potencijalnom opasnošću za podjelu društva na građane prvog i drugog reda. I kao najvažnije pitaju se - tko će to sve to platiti.

Među brojnim novinama iz toga prijedloga su, primjerice, otvaranje dodatnog roka za priznavanje statusa branitelja i hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata (zatvoren 2009.), a dobit će ga i oni branitelji koji dokažu da su bolesti koje su ih pogodile kasnije posljedica sudjelovanja u obrani. Uz viši iznos najniže mirovine, snižava se i dobna granica za odlazak u starosnu mirovinu, ovisno o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru - od 100 dana do pet mjeseci ta dob se snižava za četiri mjeseca, a onima koji su sudjelovali više od pet mjeseci, po jedan mjesec za svaki mjesec u borbenom sektoru. Regulira se i pravo na obiteljsku mirovinu za bračne ili izvanbračne partnere te djecu umrlih branitelja i ratnih vojnih invalida pod povoljnijim uvjetima.

Briga za zdravlje

Predviđeni su i sistematski pregledi za sve branitelje svake tri godine, osiguravaju se prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, kao i prava na nadstandarde zdravstvene zaštite, oslobađanje od participacije, a u suradnji s Ministarstvom zdravstva bit će donesena strategija za zaštitu i očuvanje zdravlja te populacije. Tu je i medicinska rehabilitacija za sve branitelje s oštećenjem organizma kao posljedice sudjelovanja u Domovinskom ratu, a ne samo ratnih vojnih invalida. Uvodi se i porezna olakšica za poslodavce koji zaposle djecu smrtno stradalih ili nestalih branitelja te omogućava rad umirovljenih branitelja, uz potporu za obrazovanje. Predviđeno je i da će se zaštititi i stečena prava pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji.

Pavao Miljavac, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora i bivši ministar obrane, smatra da tu ima pozitivnih stvari, primjerice to što bi sada jedan zakon na istom mjestu obuhvatio ono što je dosad bilo “razbacano” na više mjesta. Kaže kako je dobro da se ta prava proširuju, ali i da tu treba biti jako oprezan.

- Bit cijele priče opet je u proračunu. Mi ga možemo “napumpati” i onda kasnije biti u velikim problemima, jer se to neće moći isplaćivati. Pozdravljam taj zakon, ali kriteriji u njemu važniji su od svega drugoga. Budimo iskreni i priznajmo da je mnogo ljudi steklo određenu materijalnu korist, a da možda i nisu bili branitelji, ili su pak to bili samo dva ili tri dana. Dakle, pozdravljam svaki pomak u ostvarivanju prava pravih branitelja, onih koji su to zaslužili, onih koji su stradali, ili su im braća, sestre, majke ili očevi nestali ili ubijeni. Čovjek ne može imati ništa protiv toga, samo da to stvarno bude napravljeno pošteno. Jer je s druge strane opasnost da, ako to zahvati preširoko, dovedemo proračun u pitanje - ističe Miljavac. On je siguran da su u tom smislu prethodno rađene određene projekcije, ali je to, dodaje, uvijek nesigurno. No boji se da bi, kao što je, kaže, dijelom bio slučaj i s PTSP-om, jer su neki i zbog neimaštine pristali na liječenje i bili u nekoj ustanovi samo da bi ostvarili određena prava. “Znači, mogla bi se otvoriti velika lepeza upitnika što će i kako biti. No, sigurno prijedlog zakona ima pozitivnih stvari koje treba pozdraviti, primjerice da će oni branitelji koji stvarno ništa nemaju, koji se ne mogu zaposliti, možda su i bolesni te žive na minimumu, ipak dobiti određeni iznos novca”, zaključuje Miljavac.

Zapošljavanje

Također se predlaže i uvođenje naknade za nezaposlene branitelje i članove obitelji, a iznos će opet ovisiti o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru. Ta mjera uvodi se i za nezaposlenu djecu smrtno stradalih ili nestalih branitelja, nakon završetka školovanja. Uspostavit će se i posebne jedinice unutar tijela vještačenja - Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom - koji će biti jedini nadležni za vještačenja. U cilju ubrzanja stambenog zbrinjavanja branitelja tijela državne uprave stanove u vlasništvu RH koja imaju na upravljanju, a koje nitko ne koristi više od šest mjeseci, dužna su im ponuditi ih. Prošireno je i detaljnije uređeno pravo i na prednost pri zapošljavanju i uvedena porezna olakšica za poslodavce koji zaposle djecu smrtno stradalih ili nestalih branitelja.

Igor BOŠNJAK
U 2025. IZDVAJANJA BI PORASLA ZA 869 MILIJUNA KUNA

Iz Ministarstva hrvatskih branitelja ističu kako je za provedbu toga zakona u 2018. na njihovoj poziciji planirano dodatnih 219,2 milijuna kuna, a na poziciji Ministarstva rada i mirovinskog sustava 64 milijuna. U 2019. projekcijama proračuna planirano je dodatnih 245 milijuna na poziciji Ministarstva rada. Usporedbe radi, za mirovinska prava stradalnika iz Domovinskog rata i obitelji smrtno stradalih branitelja koji su ostvarili mirovinu sukladno važećem Zakonu o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji u 2017., izdvojit će se ukupno 5,483 milijarde kuna. S obzirom na činjenicu da braniteljska populacija stari, prema važećem Zakonu 2025. taj iznos popeo bi se na 7,448 milijardi kuna. Prema prijedlogu, iste godine bi prava za hrvatske branitelje, stradalnike iz Domovinskog rata i obitelji smrtno stradalih branitelja iznosila 8,317 milijardi kuna, što je 869 milijuna kuna više.

Pavao Miljavac

predsjednik Hrvatskog generalskog zbora

Devijacije je teško predvidjeti

Miljavac smatra kako je u Saboru izrečeno i dosta toga neargumentirano, samo da se dobiju politički poeni, čak povremeno neki saborski zastupnici i vrijeđaju dostojanstvo branitelja, a imali su samo pet, šest ili deset godina kada se sve to događalo. “To je osjetljivo pitanje i ovaj zakon neke bi stvari trebao regulirati, osim ako se ne dogodi nekakva devijacija koju je teško predvidjeti. Udruge gardijskih brigada i specijalne policije traže da to bude ustavni zakon, što bi trajno definiralo status branitelja, ali to je trebalo prethodno pokušati usuglasiti i s oporbenim klubovima zastupnika”, kaže Miljavac, dodajući kako će sigurno biti amandmana i nešto se i pokušati promijeniti pod pritiskom branitelja, ili nekih predstavnika oporbe. No, dodaje, teško se tu nešto može dirati, jer kada izvadite jedan dio iz te cjeline, onda se otvaraju nova pitanja.

Omogućava se rad uz mirovinu

Zakon bi omogućio rad uz mirovinu kao poticajnu mjeru vraćanja branitelja na tržište rada. Uz starosnu mirovinu do polovine punog radnog vremena, bez smanjenja mirovine, za korisnike invalidske mirovine zbog gubitka radne sposobnosti u punom radnom vremenu uz smanjenje mirovine (faktor 0,6667), a uz invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti manje od 3,5 sati dnevno, bez smanjenja mirovine. Propisuje se i potpora za obrazovanje, dosad regulirana kao pravo na stipendiju, uz proširenje i na djecu branitelja sa 100 dana borbenog sektora. Pravo na besplatne udžbenike od školske godine 2017./2018. vraća se u nadležnost Ministarstva i također širi na tu djecu, a tu je i prednost pri smještaju u učeničke i studentske domove. Predlaže se i da braniteljima optuženima za ratni zločin država plaća odvjetnike, a nejasno je bi li oni koji budu osuđeni to državi morali nadoknaditi.

Možda ste propustili...

MINISTRICA VANJSKIH POSLOVA U BRUXELLESU:

Granični spor riješiti bilateralno

DRŽAVNE NAGRADE ZA ZNANOST

Znanost i inovacije ključ su uspjeha

Najčitanije iz rubrike