Ekonomija
ALLIANZOVO “IZVJEŠĆE O BOGATSTVU”

Hrvatska je 33. na svjetskoj ljestvici najbogatijih zemalja
Objavljeno 28. rujna, 2017.

Prema Allianzovu osmom izdanju “Izvješća o svjetskom bogatstvu”, u kojemu su pod povećalo stavljeni imovinsko stanje i dugovi kućanstava u više od 50 zemalja, Hrvatska je 33. na svjetskoj ljestvici najbogatijih zemalja. S ukupno 9100 eura, Hrvatska se smjestila točno između dviju baltičkih zemalja, Latvije i Litve, ali je u samoj sredini i kada je cijela regija u pitanju, jer je iznad i ispod nje jednak broj zemalja. Na vrhu ljestvice dogodila se promjena u odnosu prema 2016., SAD je s trona zbacio Švicarsku (uz gotovo neznatnu razliku).

Kako navode iz Allianza, 2016. bila je iznimno turbulentna godina u političkom smislu, no to se nije odrazilo na osobnu imovinu.

Burze potiču rast

“Nakon lošije 2015. (+ 4,7 %), vrijednost financijske imovine prošle je godine ponovno narasla, za 7,1 %, što je gotovo jednako prosječnom postotku nakon krize. Financijska imovina u cijelom svijetu dosegla je rekordnu vrijednost od gotovo 170 bilijuna eura. Prošlogodišnji dobri rezultati u najvećoj su mjeri posljedica naglog rasta cijena dionica na burzi krajem prošle godine, posebno kada je riječ o industrijaliziranim zemljama. Gotovo 70 % ukupnog prošlogodišnjeg rasta imovine proizlazi iz promjena vrijednosti portfelja, a samo 30 % iz izvorne štednje, a godinu prije bilo je obrnuto. Sastav aktualne štednje prilično je iznenađujući. Privatni štediše prodali su više vrijednosnih papira nego što su ih kupili, ali su gotovo dvije trećine svježih sredstava pohranili u banke, što je novi rekord”, navode iz Allianza.

- Privatni investitori i dalje su prilično neskloni riziku kada je štednja u pitanju - tvrdi Michael Heise, Allianzov glavni ekonomist.

Prošlogodišnji brzi rast u najvećoj je mjeri zabilježen u industrijaliziranim zemljama, gdje se udvostručio i dosegnuo 5,2 %. Međutim, navode iz Allianza, Azija (uz iznimku Japana) još je jednom dokazala da je neprijeporni lider u 2016., jer je ondje zabilježen rast od 15 %, a financijska imovina u istočnoj Europi narasla je za 7,9 %. Čak i dugoročna usporedba pokazuje kako je Azija (uz iznimku Japana) dominantna regija, posebno ako se još uračuna i inflacija. Bruto financijska imovina po stanovniku u Aziji (uz iznimku Japana), izražena u realnoj vrijednosti, u posljednjih je deset godina rasla gotovo 11 % svake godine. Druge dvije regije u usponu, Latinska Amerika i istočna Europa, ostvarile su samo 5 % rasta, što je i dalje dvostruko viša stopa rasta u odnosu prema Sjevernoj Americi (+ 2,1 % stvarnog rasta od 2006.) i zapadnoj Europi (+ 1,4 %). To znači da je na tri regije – Latinsku Ameriku, istočnu Europu i Aziju (uz iznimku Japana) – otpalo tek nešto manje od 23 % svjetske bruto financijske imovine u 2016. Taj udio više se nego udvostručio u posljednjih deset godina. Postotak rasta imovine još je izraženiji na rastućim tržištima, čije su zemlje zaslužne za 42 % rasta u proteklom desetljeću. Međutim, to je ponajviše zasluga kineskog rasta, na koji otpada 30 % svjetskog rasta od 2006.

Raste dug kućanstava

Dug svjetskih kućanstava narastao je za 5,5 % u 2016., što je najveća zabilježena stopa rasta od 2007. To ujedno znači da je prvi put od 2009. dug rastao većom brzinom od nominalne gospodarske proizvodnje, kao i da je svjetski omjer duga narastao za gotovo jedan postotni bod te da sada iznosi 64,6 %. Postoje znatne razlike između pojedinačnih regija. Brzina rasta najprije je bila umjerena, nakon čega je počela lagano rasti u zapadnoj i istočnoj Europi te Sjevernoj Americi, a u Latinskoj Americi zabilježen je daljnji pad. S druge strane, u Aziji (uz iznimku Japana) dug je naglo narastao za čak četiri postotna boda, odnosno za nešto manje od 17 %, a na samom vrhu našla su se kineska kućanstva, koja su nagomilala dugove za čak 23 %.

Zdenka RUPČIĆ

170

bilijuna eura vrijednost je financijske imovine u cijelom svijetu

Kućanstva u Hrvatskoj neutralizirala spori rast imovine obuzdavanjem duga

Neto financijska imovina u hrvatskim kućanstvima narasla je za 7,5 % u 2016., što je gotovo identično stopi rasta članica EU iz istočne Europe (+ 8 %). Navedeni rezultati mogu se pripisati sve većem smanjenju dugova, jer su kućanstva u Hrvatskoj lani uspjela smanjiti svoje dugove za nevjerojatnih 5,3 %, a u razdoblju od posljednjih pet godina, tijekom kojih je rast duga uvijek bio negativan, dugovi su smanjeni za više od 10 %. Navedeno je dovelo do toga da se omjer duga smanjio za šest postotnih bodova i pao na 37 %, što je još uvijek iznad regionalnog prosjeka od 33 % (za članice EU-a), no zato je, s druge strane, zabilježen skroman rast financijske imovine (+ 3,3 % u 2016.). Od tri kategorije imovine – bankovnih depozita, vrijednosnih papira te imovine iz osiguranja i imovine mirovinskih fondova, samo je u potonjoj zabilježen rast (+ 8,9 %). Njezin postotak u portfelju narastao je na 25 %, što je više nego dvostruko u posljednjem desetljeću. Taj visoki postotak imovine iz osiguranja i imovine mirovinskih fondova kućanstava u Hrvatskoj jedini je takav u istočnoj Europi te je na istoj razini kao u zemljama zapadne Europe, primjerice, u Austriji.

Jaz između siromašnih i bogatih

U gornjem dijelu ljestvice raspodjele svjetskog bogatstva zemlje u razvoju koje teže srednjoj klasi profitirale su od rasta imovine u posljednjih nekoliko godina. Međutim, na vrhu distribucijske piramide primjetna je ogromna razlika. “Za razliku od dohotka, imovina raste mnogo sporije na vrhu nego u sredini ljestvice, što je dobra vijest za ravnomjerniju raspodjelu svjetskog bogatstva. Međutim, ne bismo se smjeli zavaravati da živimo u 'poštenom svijetu'. Jaz između siromašnih i bogatih i dalje je ogroman”, komentirala je Heise.

Možda ste propustili...

IZDANA PRVA BUDUĆNOSNICA NA BITCOIN

Odsad sigurniji način ulaganja kriptovalute

ZVG - VIŠE OD 40 GODINA JAMSTVO ZA POUZDANU USLUGU

Sigurna rješenja za osobnu higijenu i zaštitu na radu

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana