Novosti
ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Broj osiguranika smanjen za 50.000
Objavljeno 27. rujna, 2017.
Razlozi su iseljavanje, smrt, natalitet i vlastita krivnja za gubitak osiguranja

U protekle tri godine, točnije, od 2014. do kraja 2016., broj osiguranika u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje manji je za 47.427 osoba.

Tako je, prema službenim podatcima HZZO-a, 2014. godine prosječno evidentirano 4.345.435 osiguranih osoba, a do prosinca 2016. bilo ih je samo 4.298.008.

To je najniži broj osiguranika u Hrvatskoj od 2002. godine, kada ih je bilo 4.239.110. U HZZO ne vode detaljnu evidenciju razloga izlaska iz zdravstvenog osiguranja, ali nam kažu kako se razlozi smanjenja broja zdravstveno osiguranih osoba, za gotovo njih 50.000, jednako pronalaze u iseljavanju stanovništva i broju umrlih, manje rođenih kao i u činjenici da dio osiguranika bez zdravstvenog osiguranja ostaje svojom krivnjom, jer se, primjerice, nakon ostanka bez posla ne jave u roku od 30 dana u HZZO kako bi ostvarili pravo na besplatno osiguranje.

Inače, HZZO je, gledajući statistiku od 2001. godine, najviše osiguranika zabilježio 2008., čak 4.366.733, što je 68.726 osoba više nego krajem prošle godine. Također, struktura osiguranika pokazuje da je aktivnih osiguranika 34,84 posto, umirovljenika 24,72 posto, poljoprivrednika 0,44 posto, članova obitelji 16,29 posto te ostalih osiguranika 23,71 posto ukupnog broja.

Statistika pokazuje i da je, kada se gleda struktura osiguranika, vidljivo da je prosječan broj aktivnih osiguranika lani bio 2,08 posto, odnosno 30.524 osiguranika, veći nego 2015. godine, što govori o pozitivnim trendovima u zapošljavanju.

Danas u ukupnom broju osiguranika 46,93 posto čine žene, a 53,07 posto muškarci. Nadalje, evidentirana su 1.062.534 umirovljenika, što je oko tisuću umirovljenika više nego prethodne godine. Zabrinjavajući je podatak da su u promatranom razdoblju evidentirana 19.044 poljoprivrednika manje, odnosno čak 12,82 posto, u odnosu prema godini prije. Ostale kategorije osiguranika (koje čine nezaposleni, inoosiguranici, umirovljenici, učenici srednjih škola i studenti, osobe nesposobne za samostalan život i rad i ostali) povećane su za 5,48 posto.

Najveća stavka u zdravstvenoj zaštiti lani je bila bolnička zdravstvena zaštita, na koju je u 2016. potrošeno više od osam milijardi kuna, no u HZZO-u kažu kako je ta stavka manja za 4,28 posto u usporedbi s tim izdacima prethodne godine. Sljedeći po veličini trošak je lijekova na recepte, u iznosu od 3,2 milijarde kuna, što je 2,88 posto više nego prethodne godine. Zanimljivo je i da je za posebno skupe lijekove utrošeno 933 milijuna kuna, što je 24,90 % više od istih izdataka u 2015. godini.

Nefreteta Z. EBERHARD

U godinu dana evidentirano je čak 12,82 % osiguranih poljoprivrednika manje

8

milijardi kuna potrošeno je lani na bolničko liječenje

933

milijuna kuna potrošilo se na skupe lijekove

U OSIJEKU BOLOVANJE PROSJEČNO TRAJE 8,52 DANA

Što se tiče bolovanja, prosječna privremena nesposobnost za rad u Hrvatskoj trajala je 41,81 dan (riječ je o dugotrajnim bolovanjima zbog održavanja trudnoće i sl.), što je povećanje za 2,75 posto u odnosu prema istom razdoblju 2015. Prosječno trajanje privremene nesposobnosti za rad u danima na teret poslodavaca također je povećano i lani je iznosilo 9,82 dana, što je više za 7,68 posto u odnosnu prema godini prije. Inače, u Osijeku je privremena neposobnost za rad u prošloj godini prosječno trajala 8,52 dana.

stalan pad

HZZO JE NAJVIŠE OSIGURANIKA ZABILJEŽIO 2008. GODINE

Možda ste propustili...

SLOVENSKI POLITIČARI NEJEDINSTVENI U ODNOSU PREMA HRVATSKOJ

Cerar nezadovoljan radikalnim istupima Erjavca

NOVI SUSTAVI ZA SORTIRANJE

Automatizacija rada u Pošti

Najčitanije iz rubrike