Objavljeno 27. rujna, 2017.
Treba razlikovati poljoprivrednika početnika od mladog poljoprivrednika, kaže Jan Marinac
Proteklog je tjedna delegacija Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, na poziv hrvatske zastupnice Marijane Petir, boravila u Hrvatskoj. Tako se, među ostalima, nakon susreta s hrvatskim proizvođačima mlijeka i svinjskog mesa delegacija susrela i s hrvatskim proizvođačima ekoloških poljoprivrednih proizvoda, mladim poljoprivrednicima te proizvođačima vina. Kako su izvijestili iz ureda zastupnice u Europskom parlamentu, Petir je najboljem hrvatskom mladom poljoprivredniku 2015. godine Ivanu Veseliću, koji proizvodi više od 60 vrsta voća i povrća, na njegovu obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu čestitala na inovativnim, kreativnim i održivim projektima, ali i izrazila žaljenje što se samo mali broj mladih danas odlučuje za bavljenje poljoprivredom, što pak smatra rezultatom loše politike.
Pomoć mladima
Petir je istaknula kako je cilj pomoći mladim poljoprivrednicima, no kako usprkos raspoloživim sredstvima (15,7 milijardi eura u okviru 2. stupa ZPP-a u razdoblju od 2007. do 2020., te 2,6 milijardi eura u okviru 1. stupa u razdoblju od 2014. do 2020.) nije primijećen pomak.
“U Republici Hrvatskoj, kao i u Europi, svjedočimo depopulaciji ruralnih područja i odlasku mladih. Hrvatska Vlada hitno mora pronaći kvalitetna rješenja kako bi se zaustavilo napuštanje naših sela. Upravo je poljoprivreda ta koja može jamčiti samozapošljavanje, ali mladima treba osigurati da budu nositelji OPG-a i da imaju na raspolaganju potrebne resurse za rad, poput zemljišta i mehanizacije“, rekla je Petir.
Objasnila je i kako zakonodavstvo na EU razini ne poznaje razliku između mladih poljoprivrednika i poljoprivrednika početnika, što je također velik problem. No uspješni hrvatski mladi poljoprivrednici prkose poražavajućim trendovima i svoju budućnost vide upravo na selu i u poljoprivredi.
Ivan Veselić europarlamentarcima je predstavio svoje poljoprivredno gospodarstvo te kazao kako ekološka poljoprivreda za njega nije samo posao, nego stil života. “Smatram da svojim primjerom mogu pokazati i dokazati da postoji jedna druga opcija života na selu te potaknuti ljude da krenu putem ekološke proizvodnje kako bi se bogata prirodna i kulturna baština dugoročno sačuvala za buduće naraštaje“, rekao je Veselić.
Predsjednik Saveza udruga ekoloških proizvođača Robert Poturica delegaciju je upoznao s djelovanjem organizacije koja promiče razvoj i unapređivanje ekološke proizvodnje, štiti interese ekoloških proizvođača, zajednički promiče ekološke proizvode i ekološku proizvodnju Hrvatske te provodi zajedničku politiku i sudjelovanje u donošenju zakonskih prijedloga. “U Hrvatskoj je od 2010. godine do sada površina u ekološkoj proizvodnji povećana za 300 %. Ukupna biljna proizvodnja odvija se na oko 90.000 ha, što je oko 8 % ukupno obradivih površina. Razlog tako velikog povećanja pozitivni su efekti potpora za prelazak na ekološku proizvodnju i održavanje ekološke proizvodnje”, rekao je Poturica.
Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika, nadovezao se na izjave zastupnice Petir i problem s potrebom razlikovanja poljoprivrednika početnika i mladog poljoprivrednika. Mladima treba omogućiti da se vrate na selo, a kao velik problem s kojim se susreću navodi i pristup zemljištu, kao i dostupnost kredita. “U inferiornom su položaju jer su kamate puno više nego u drugim zemljama. Postoje briljantni primjeri koji nastoje premostiti sve prepreke. Poljoprivreda je savršena grana za samozapošljavanje“, rekao je Marinac.
“Pametna sela”
U raspravu koja je slijedila uključili su se i zastupnici čestitajući svim poljoprivrednicima na radu i trudu koji ulažu u ekološku proizvodnju. Njemačka zastupnica Ulrike Muller, koja također ima poljoprivredno gospodarstvo, sa 17 % ekološke proizvodnje, istaknula je važnost obrazovanja i usvajanja dobrih primjera iz drugih zemalja. Španjolsku zastupnicu Mariju Lidiju Sentru Rodriguez zanimalo je koliko su žene uključene u rad na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Slovenski zastupnik Franc Bogovič kazao je kako u Sloveniji postoji 3500 mladih poljoprivrednika, a spomenuo je i inicijativu na kojoj radi s mađarskim kolegom o stvaranju takozvanih pametnih sela. Belgijski zastupnik Marc Tarabella istaknuo je važnost koju pristup internetu i uvođenje širokopojasne mreže mogu imati u razvoju ruralnog prostora i poljoprivredne proizvodnje.
Delegaciju Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, predvođenu hrvatskom zastupnicom Marijanom Petir, na svom je imanju ugostio i Tomislav Trdenić. Susretu su nazočili i vinari iz Udruge Škrlet te Vinska kraljica Sisačko-moslavačke županije. Za zastupnike je organizirana degustacija škrleta, kvalitetnog bijelog suhog vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, hrvatskog autohtonog kultivara te gospodarski najvažnije sorte Moslavine potvrđene certifikatom “Izvorno hrvatsko”. Petir je svojim gostima objasnila kako je više od 20 tisuća hektara površine Republike Hrvatske pod vinogradima te kako u Hrvatskoj ima više od 41 tisuće proizvođača vina. “Prema registru iz prošle godine, pod škrletom je 75,19 ha, što obuhvaća 396,177 trsova; 75 hektara u odnosu prema 20 tisuća hektara ukupne površine pod vinogradima samo po sebi govori o jedinstvenosti ove sorte“, kazala je Petir.
Kako nadalje navode iz ureda Marijane Petir europarlametarce su na Trdenićevu imanju pozdravili i predsjednik Udruge vinogradara i voćara Škrlet Igor Kovačević te vlasnik imanja Tomislav Trdenić. Kovačević smatra kako je stanje u sektoru proizvodnje vina kod malih proizvođača (amatera) zadovoljavajuće. “Kvaliteta vina je poboljšana posljednjih 15-ak godina. Problem je plasman proizvedenih vina zbog nedostatka većih količina, potrebnih za ozbiljniji tržišni nastup. Rješenje problema vidim u udruživanju malih proizvođača te zajedničkom nastupu na tržištu”, rekao je Kovačević. Moslavački vinar i jedan od najboljih hrvatskih mladih poljoprivrednika u 2015. godini Tomislav Trdenić rekao je da je “nužno udruživanje u poljoprivredne organizacije kako bismo unaprijedili proizvodnju, smanjili troškove i poboljšali prezentaciju naših autohtonih vinskih sorti, kao što je perspektivni škrlet”. Prvi dan posjeta delegacije Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta Hrvatskoj završen je sastankom s predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore, na kojem je Petir izrazila želju za osnaživanjem Komore, ali i dala svoju podršku njezinu kandidatu u izboru za potpredsjednika COPA-COGECA, najveće i najznačajnije europske udruge poljoprivrednih proizvođača.
Zdenka RUPČIĆ
Tomislav Tolušić
ministar poljoprivrede
POLJOPRIVREDNU POLITIKU EU TREBA POJEDNOSTAVITI
Izaslanstvo Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, predvođeno predsjednikom Odbora Czeslawom Siekierskim, susrelo se i sa zastupnicima u Hrvatskom saboru, predsjednikom Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Tomislavom Panenićem i ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem. Kako su naveli iz Ministarstva poljoprivrede, tema susreta bila je budućnost Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, problematika nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom te uspostava sustava kratkih lanaca opskrbe. “Ovaj posjet dobra je prilika za komuniciranje specifičnih situacija s kojima se svakodnevno susrećemo na terenu, a koje ne dolaze do izražaja kada o poljoprivredi raspravljamo u Bruxellesu. Vjerujem da će ovaj posjet osnažiti našu poziciju kao perspektivne poljoprivredne zemlje u Europskoj uniji i da ćemo suradnjom dolaziti do najpovoljnijih rješenja za naše proizvođače kada govorimo o novom programskom razdoblju Zajedničke poljoprivredne politike EU“, izjavio je ministar Tolušić i dodao da “poljoprivrednu politiku EU treba pojednostaviti, kao i sustav izravnih plaćanja, a prednost dati specifičnim sektorima u svakoj zemlji te malim i mladim poljoprivrednicima“.
U EU smo ušli nepripremljeni
Predsjednik Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora Tomislav Panenić uvodno je delegaciju upoznao sa situacijom u Republici Hrvatskoj, aktualnim problemima i zakonima u pripremi, a zastupnike je u ime Odbora za Europske poslove Hrvatskoga sabora pozdravio predsjednik Domagoj Ivan Milošević. Ministar Tolušić iznio je kratki presjek stanja poljoprivrede koje je ova vlada zatekla. “To nije nešto čime se možemo pohvaliti. Ušli smo u EU gotovo nepripremljeni i umjesto da iskoristimo sve što možemo, stvari su otišle u krivom smjeru”, rekao je Tolušić i dodao: “Kasno smo počeli koristiti program ruralnog razvoja, postali smo nekonkurentni, kaskamo za drugim državama članicama, u sustavu smo navodnjavanja među najlošijima (tek 2 %).“ Smatra da tržište treba biti puno bolje uređeno. “Zakon o poljoprivrednom zemljištu trebao bi primarno omogućiti OPG-ovima i malim gospodarstvima normalnu proizvodnju. Sve više OPG-ova ulazi u sustav potpora, iako njihov generalni broj opada. Zakon o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse je u proceduri te se nadam kako će uvesti reda na tržište.“ “Nepoštena trgovačka praksa rak-rana je hrvatske poljoprivrede i treba je što prije riješiti na nacionalnoj razini te tako zaštititi poljoprivrednike kao najslabiju kariku u tom lancu“, rekla je Petir. Ujedno je iskazala zadovoljstvo što je njezina inicijativa za donošenje zakona o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse u realizaciji, no i na sastanku u Saboru podsjetila je kako je s nepoštenom trgovačkom praksom povezan još jedan problem, a to su dugi rokovi plaćanja, te je zatražila da se poštuje rok od 30 dana.
Czesław Adam Siekierski
predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj
POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA TREBA POVEZATI S TURISTIČKIM SEKTOROM
Predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Czesław Adam Siekierski zahvalio je zastupnici Petir na pozivu u Hrvatsku te je rekao kako postoji mnogo problema, ali i niz uspjeha. “Europska unija sama je po sebi raznolika. Nalazimo se na dugom putu. Osjetili smo veliku krizu, no osjećamo napredak. Predsjednik Juncker je rekao da ne smijemo imati EU s dvije brzine. Sve države članice imaju mogućnost postići ciljeve napretka. ZPP do 2020. napola je proveden“, naglasio je Siekierski. On je rekao kako se pokušavaju unijeti promjene i pojednostaviti ZPP i prije 2020. Osvrnuo se i na pitanje zemljišta rekavši kako smatra da će “na jugu Europe biti jednostavnije sačuvati mala poljoprivredna gospodarstva, ali i da se može spojiti poljoprivredu s turizmom, što je za Hrvatsku itekako moguće“.