Objavljeno 26. rujna, 2017.
Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije, u svom je trećem govoru o stanju Europske unije održanom u Europskom parlamentom iznio scenarij koji polazi od tri temeljne stvari - slobode, ravnopravnosti i vladavine prava. Junckerovo razmišljanje je jasno - Europa mora biti ravnopravna unija, bilo velikih i malih, bilo na sjeveru ili jugu. Europa mora disati s oba plućna krila, istočnim i zapadnim, inače će naš kontinent izgubiti dah.
Kako je prošlog petka u Osijeku boravio Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, bila je to prigoda da za Glas Slavonije podrobnije prođemo kroz osnovne naglaske Junckerova nastupa. Uostalom, Baričević je, kao i sve njegove ostale kolege voditelji ureda zemalja članica, sudjelovao u izradi nacrta tog govora.
Važnost slobode
- Ono što je meni posebno važno je to što je naglašeno kako je osnovna vrijednost Europe - sloboda. To može zvučati patetično, ali kada se uzme ova naša sloboda i kada vidite one koji nemaju slobodu, a ima ih jako puno po svijetu, tada shvatite da je biti slobodan, i uživati u slobodi, jako velika stvar, a mi smo s vremenom to malo zaboravili - kaže Baričević. Ističe i Junckerovo stajalište o jednakosti, stav kako ne postoje države koje su drugog reda unutar Unije. Što je posebice znakovito za Hrvatsku. Baričević ističe kako mu je drago što je predsjednik Juncker nakon govora dao i posebnu izjavu za hrvatske nacionalne medije.
- Na ovaj način predsjednik Juncker dao je pozitivan poticaj svima da shvatimo da je ova unija i naša unija, da se Hrvatsku vidi kao ozbiljnu, pravu članicu. I ne samo to nego da on kao predsjednik Europske komisije isto tako smatra svojim poslom i odgovornošću brinuti se za interese novih članice i zbog toga je pozvao druge članice da podupru da uđemo u Schengen što prije, čim budu ispunjeni svi kriteriji - ističe Baričević. Smatra, međutim, kako dio krivnje leži i na nama samima, odnosno kako i sama hrvatska javnost nije još posve mentalno ušla u Europu.
- Mislim da je predsjednik Juncker htio iskazati da je Hrvatska prepoznata kao dio EU-a i tako demantirati ono što je dio ljudi volio govoriti kako smo mi drugoredna zemlja, da je Unija samo za velike igrače. Stoga je on u govoru inzistirao na Uniji ravnopravnosti i onoj socijalnoj, ravnopravnosti za radnike, građane, potrošače. Odnosno da shvatimo da nije posao Europske komisije samo borba protiv banaka ili drugih globalnih tvrtki - kaže Baričević.
Zaposlenost
Iz govor izdvaja i podatke o gospodarskom rastu, Europa bilježi veći gospodarski rast nego SAD, sve zemlje Unije imaju rast veći od dva posto.
- Bilježi se najveća zaposlenost dosad u Europskoj uniji, 235 milijuna Europljana radi - nikada nije bilo toliko. U posljednje tri godine otvoreno je novih osam milijuna radnih mjesta. To je veliki broj i nije to samo zato što Komisija radi, ali da se osam milijuna radnih mjesta zatvorilo, svi bi rekli da je to zbog Komisije. Junckerovim investicijskih planom, koji u Hrvatskoj tek počinje, investirali smo 225 milijardi eura, poticaji su to koje koristi pola milijuna malih poduzeća - nabraja Baričević.
Hrvatskoj je na raspolaganju iznos od 100 milijuna eura koji se ugovaraju i koji će zasigurno imati pozitivan učinak na domaće gospodarstvo. No kako će na njega reagirati domaće tržište suočeno s odljevom radne snage, ali i činjenicom da se sve više govori o nužnosti povećanja plaće?
- Za jedne od preporuka u našem semestru rekli smo i da u poreznom smislu treba rasteretiti rad, jer je u Hrvatskoj za strane investitore još uvijek rad preskup, a opet radnici ne dobiju taj novac. Vjerujem da će konkurentni odnosi dovesti do toga da će poduzetnici shvatiti kako, ako žele zadržati kvalitetne ljude, moraju im dati veću plaću. I to je dio koji bi trebao biti motivirajući, posebno za ostanak mladih - kaže Baričević.
Dario KUŠTRO
HOĆE LI EU DOBITI MINISTRA FINANCIJA I GOSPODARSTVA?
Baričević tumači i Junckerov prijedlog o uvođenju europskog ministra financija i gospodarstva. To se, kaže Baričević, dopunjava s ranijom idejom o formiranju Europskog monetarnog fonda. Tako bi se stvorio mehanizam u kojemu bi se pojedinoj zemlji, ako se nađe primjerice u situaciji poput Grčke, moglo efikasnije pomoći. “Očita je potreba da postoji jedna osoba koja koordinira te stvari i institucija koja ih nadgleda”, kaže Baričević uz napomenu kako takav ministar nikako ne bio nadređen ministrima financija zemlja članica.
VLADAVINA PRAVA BITNA INVESTITORIMA
U Hrvatskoj, ističe Branko Baričević, kada pitate investitore, jedan je od problema taj što je naš pravni sustav u jednom dijelu podložan slobodnim procjenama, i to ih odbija investirati kod nas. “Zbog toga je dobro imati pravni sustav koji funkcionira i u koji se vjeruje. On uostalom Europu čini dosta drukčijom od ostatka svijeta”, istaknut će Baričević.