Objavljeno 26. rujna, 2017.
Hrvatski analitičari: Treba vidjeti hoće li se AfD uspjeti snaći u parlamentu
Vezani članci
IZBORI U NJEMAČKOJ
Prema neslužbenim rezultatima njemačkih parlamentarnih izbora, koalicija Kršćanskih demokrata Angele Merkel i bavarske Kršćanske socijalne unije osvojila je 33 posto glasova, socijaldemokrati 20,5 posto, Alternativa za Njemačku 12,6 posto, liberalni FDP 10,7, Ljevica 9,2, a Zeleni 8,9 posto glasova. Uspjeh krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), koja se nametnula kao treća politička snaga na nedjeljnim izborima bila je glavna tema u svjetskim medijima.
Konzervativci Angele Merkel na nedjeljnim su izborima osvojili pojedinačno najveći broj glasova te će ona poslije njih krenuti sa svojim četvrtim mandatom na mjestu kancelarke, no ostvareni rezultat najlošiji je za konzervativce od Drugog svjetskog rata i Merkel će biti prisiljena najvjerojatnije ući u tročlanu koaliciju s liberalima iz FPD-a i zelenima, prenosi Reuters. Socijaldemokrati su nakon najgoreg izbornog rezultata u poslijeratnoj povijesti u nedjelju najavili odlazak u oporbu.
Nije sve u novcu
- Nekoliko je razloga zbog kojih je radikalna desnica, koja zaoštrava glavne teze desnice, ostvarila uspjeh na izborima u Njemačkoj. Nije isključivo izbjeglička kriza ta koja je pomogla AfD-u da uđe u parlament, ne treba zanemariti ni ekonomsku komponentu. Iako Njemačka stoji jako dobro i ima jak ekonomski razvoj, dio ljudi prisiljen je raditi za minimalnu nadnicu i jasno da su oni time nezadovoljni. Približno dva milijuna ljudi u Njemačkoj radi za taj “minimalac” i jasno je da tu postoji određeno ekonomsko nezadovoljstvo koje onda te prekarne radnike orjentira prema AfD-u. Drugo što treba napomenuti jest to da većina birača AfD-a dolazi iz bivšeg DDR-a, a to je bila zemlja koja nije savladala nacističku prošlost, nije se s tim suočila. I treća je ta kulturna dimenzija, gdje se ljudi zapravo bore za identitet. Zanimljivo je da se strah za to što će biti s njemačkim identitetom jače razvio u Istočnoj Njemačkoj, što je isto povezano s činjenicom da ti ljudi nisu imali iskustvo života s drugima. Znači, sa strancima, poput Hrvata, Turaka i svih drugih koji su dolazili raditi i živjeti u nekadašnju SR Njemačku - rekao nam je politički analitičar Tihomir Cipek, komentirajući rezultate izbora u Njemačkoj.
Prema njegovim riječima, uspjeh AfD-a pokazuje da ekonomija nije sve, nego da postoje i neke druge potrebe koje ljudi imaju, potrebe za identitetom, ali i da ta ekonomija u nekim aspektima funkcionira na drukčiji način. Cipek ipak smatra da će AfD tek sada, kada su ušli u parlament, biti suočen s izazovima konkretnih politika i tek ćemo vidjeti koliko će se u tome snaći.
- Što se tiče pobjede Angele Merkel, mislim da je dobra ekonomska situacija koja načelno postoji na razini Njemačke, njoj donijela pobjedu. I kao osoba dobrom je dijelu ljudi prihvatljiva te ju većina Nijemaca poistovjećuje s njezinom europskom politikom važne Njemačke, koja nastoji da se Europa razvija dalje, što je također dio birača orijentiralo prema Merkel. Ono što je Angela Merkel napustila, to je tvrdi konzervatizam koji je postojao u CDU-u. Tu se dio birača koji su dijelili te izričite konzervativne vrijednosti polako udaljio od CDU-a. Mislim da pobjeda Merkel i CDU-a jamči jednu stabilnost u Europi i daljnji rast EU-a - zaključuje Cipek.
- I dalje je jedna velika enigma kuda ide AfD, jer u toj stranci ima zbilja različitih ljudi – od konzervativaca do onih koji doista imaju pozitivan odnos prema nacionalsocijalizmu i izvan su onoga što se u Njemačkoj smatra normalnim, demokratskim i ustavnim poretkom - rekao je za Hinu politički analitičar Višeslav Raos s Fakulteta za političke znanosti u Zagrebu.
Socijaldemokrati u krizi
- Oni trenutačno jesu u pokrajinskim parlamentima, ali na nacionalnoj sceni to je drugačije - istaknuo je Raos, dodavši kako je raširena tvrdnja da se populisti teško mogu nametnuti kroz dugi rok, jer "se ispušu i postaju dio establišmenta", ali i ne isključujući scenarij da AfD nije nužno stranka te vrste.
Govoreći o neuspjehu socijaldemokrata Raos je podsjetio da su oni još tijekom sedamnaest godina duge vladavine bivšeg čelnika Gerharda Schroedera napravili zaokret, odustajući od mnogih klasičnih socijaldemokratskih ekonomskih i socijalnih politika skrenuvši ekonomski prema liberalizmu. "To im se cijelo vrijeme vraća, jer Merkel nastavlja tu politiku, a oni, kao mlađi partner u koaliciji Angele Merkel, sve su manje mogli kritizirati i tu su, naravno, ušli u krizu", smatra Raos, zaključivši kako je SPD-u sad najbolje otići u oporbu kako bi ponovno stvorili svoj jasan profil.
Igor BOŠNJAK/H
Juncker razgovarao s Merkel
"Predsjednik Juncker uvjeren je, u svjetlu izazova s kojima su suočeni Europa i svijet, da je Europskoj uniji snažna njemačka vlada potrebnija nego ikad", izjavio je u ponedjeljak Margiritis Schinas, glasnogovornik predsjednika Europske komisije. Juncker je u ponedjeljak ujutro razgovarao telefonski s kancelarkom Angelom Merkel i s kancelarskim kandidatom njemačkih socijaldemokrata Martinom Schulzom.
Tvrtko Jakovina
povjesničar
Migracije neće prestati
Povjesničar Tvrtko Jakovina istaknuo je da, imajući na umu ukupne trendove u Europi, ne možemo biti potpuno iznenađeni uspjehom AfD-a, ali, uzimajući u obzir ono što je bila Njemačka i što se u njoj događalo od kraja Drugog svjetskog rata "ovo mogu biti zvukovi zvona na uzbunu". "Ovo još nije razlog za paniku kakvog bi imali da je u Francuskoj pobijedila Marine Le Pen, ali su zabrinjavajući trendovi koji ukazuju da se Europa, ili bar najvažnija europska zemlja, mijenjaju, a to nije dobar znak ni za koga, naročito ne za njemačko društvo", rekao je Jakovina. Unatoč tome, on smatra da prema rezultatima izbora ipak možemo pretpostaviti da će njemačko društvo imati zrelost da se zasad dramatično ne promijeni, no i da AfD ima prostora za daljnji rast. "Izbjeglička kriza, pritisak na Europu iz drugih krajeva svijeta, bio to Mediteran, Bliski istok ili Azija, neće prestati. Iz povijesti čovječanstva znamo da su ljudi migrirali, dakle to je zadana varijabla koju nikakve granice i žice neće promijeniti", naglasio je Jakovina. Protiv toga Europa se može boriti načinom kojeg simboliziraju AfD, mađarski premijer Viktor Orban, ili čelnica francuskog Nacionalnog fronta Marine Le Pen, ili onim kroz kojeg će zemlje probati povući najbolje što imaju od toga, poput zadržavanja radne snage, što je htjela Angela Merkel, smatra povjesničar. "Ili ćemo imati miran koncept ili ćemo krenuti u sukobljavanje i podizanje žica koje neće ništa promijeniti, što smatram vrlo tmurnim scenarijem", zaključio je Jakovina.