Ekonomija
JE LI DOISTA DOŠLO DO OPORAVKA?

Statističari zabilježili oporavak stočarstva - tovljači sumnjičavi
Objavljeno 26. rujna, 2017.
Povećanog izvoza krava jest bilo, ali zato što su ih se stočari rješavali tražeći alternativu, kažu iz udruge Baby Beef

Stočarstvo nam se oporavlja, bar tako govore podaci Državnog zavoda za statistiku o toj proizvodnji u 2016. u odnosu prema 2015., a ocjenjuju tako i u Croatiastočaru, gdje procjenjuju da su neke stavke pak u regresiji.

Jer, prema glavnom državnom statističaru, gotovo sve pozicije u više uzgoja bilježe blaži rast, samo neke i velik, poput ukupnog izvoza goveda, koji je, prema DZS-u, veći čak 73 %, no na terenu tovljači taj podatak primaju s rezervom. – Nisam siguran da su došli do dobrog podataka, to bi vrijednosno značilo da bismo imali više od 50 milijuna eura izvoza, a mi to nismo postigli. Povećanog izvoza krava jest bilo, ali zato što su ih se ljudi rješavali, no ne u toj mjeri kako tvrde statistike.

Stočari traže alternativu, kaže predsjednik Baby Beefa Toni Raič. Prema DZS-u, kod govedarstva jedino je, dakako, što ne iznenađuje s obzirom na sve poražavajuće trendove u mliječnom sektoru, smanjena ukupna proizvodnja kravljeg mlijeka, za 3,4 % u odnosu prema 2015. Ne ohrabruje ni podatak predsjednice CroMilka Rašeljke Maras da smo u posljednjih godinu dana ostali bez još 10.000 krava, a predsjednik Saveza uzgajivača holsteina Branko Kolak kaže da će nam se ta proizvodnja dodatno srozati, za još 10-15 milijuna litara godišnje. Prema DZS-u o konačnim podacima stočne proizvodnje u 2016. u odnosu prema 2015., prirast goveda povećan je za oko 8 %, za približno 5000 tona. Broj ukupno oteljene teladi veći je za 12.000 grla (10 %), a ukupno zaklanih goveda za 7000 grla (3,8 %). U Baby Beefu su skeptični.

Veći troškovi

– Nisam siguran da je govedarstvo u oporavku, jer informacije s terena koje dolaze k nama pomalo su pesimistične, pa bi svemu tome trebalo prići s dozom rezerve. Definitivno se manje goveda stavlja u tov, a mliječni sektor i dalje je u padu. Istina, dio mljekara, pa i svinjogojaca, prešao je na tov junadi, i to je dijelom pomoglo, no sada imamo informaciju da odustaju i od te proizvodnje. Jer u ovom trenu nemoguće je sastaviti kalkulaciju. Cijena junetine godinama se ne povećava, a inputi (troškovi) rastu. I sada kao i lani imamo povećanje njezina uvoza - kaže Raič.

Osvrćući se na povećanje prirasta goveda za 8 %, direktor Croatastočara Branko Bobetić podsjeća da je više nego svako drugo tele koje tovimo iz uvoza.

- Činjenica je da je 2015. u odnosu prema 2014. uvoz teladi povećan za 22 % i to je rezultiralo većim prirastom u 2016. Prema usklađenim podacima statistike i HPA, u 2016. je izvezeno 30.600, a preklani 19.800 grla i to je povećanje od 55 %. Izvozi se najvećim dijelom živa junad. Lani se dogodio rekordni izvoz živih goveda u odnosu prema pet godina i zato mislim da je povećanje prirasta kod goveda od 8 % u korelaciji s tim brojkama. Lani je zaklano 109.000, preklani 107.000 junadi, a izvezli smo više - kaže Bobetić.

Manje teladi

On ocjenjuje da je i govedarstvo i svinjogojstvo u oporavku, no ne s domaćim materijalom, jer nam opada broj krava. – Nemamo dovoljno teladi, podsjećam, više nego svako drugo tele je iz uvoza i tu imamo regresivno stanje. Druga priča je samodostatnost – ona je u svinjskom mesu 60 %, a u govedini pokriva 75 % naših potreba - kaže Bobetić. Prema DZS-u, prirast svinja u 2016. povećan je u odnosu prema 2015. za 5 %, a broj ukupno oprašenih odojaka veći je za 13, odnosno za oko 160.000 grla. Ukupan broj zaklanih svinja veći je za 4 %. No uvoz svinja je manji, i to za sve kategorije – za 14 %, a ukupan izvoz porastao je za 4 %. U rastućem trendu je i kozarstvo; prema DZS-u, prirast koza u porastu je u odnosu prema 2015. za 100 %, kao i broj ojarenih jarića, koji je veći za 30 %. Broj zaklanih koza veći je za 5 %. Znatan je i porast proizvodnje kozjeg mlijeka, i to za 61 %. U plusu je u 2016. bilo i peradarstvo – u odnosu prema 2015. bilježi se povećanje prirasta peradi od 9,6 %, oko 10.300 tona, a broj izvaljenih pilića povećan je za 8,8 %.

Suzana ŽUPAN
Raste proizvodnja ovčjeg mlijeka

Lani je u odnosu prema 2015. smanjen prirast ovaca, i to za 14 %. Istovremeno je broj ukupno ojanjene janjadi veći za 34.000 grla (8,4 %), a zaklanih ovaca za 14 % (53.000 grla), uz približno jednaku netotežinu. Proizvodnja ovčjeg mlijeka veća je za čak trećinu, za 32,6 %, što njegov jedini proizvođač u Đakovštini, Željko Fabric iz Drenja, tumači prelaskom dijela proizvođača kravljeg mlijeka na ovčje. – Njegova je proizvodnja isplativija i nije svih 12 mjeseci u godini, nego ovdje, u Slavoniji, šest mjeseci. Manja gospodarstva mogu lijepo živjeti od te proizvodnje - kaže Fabric, koji je ove godine s premijom ostvario cijenu ovjčeg mlijeka od 8,5 kn, a na otocima, na Pagu, ona je i do 12 kn. – Ovdje kod nas može dostići i do 10 ili 11 kuna, kod ovaca pramenki iz ekstenzivnog uzgoja - kaže Fabric, koji na mužnji ima 122 ovce, a kod njega je i sabirno mjesto za proizvođače iz Bapkse i Gundinaca. Za rast broja ojanjenih janjića u 2016. kaže da ga je iznjedrila uredba zakona o poticajima. - Jer minimalno mora biti markirano 70 % janjića za klanje ili za daljnji rasplod, u suprotnom se ne dobiva poticaj za ovce - kaže Fabric. No ističe da pada broj mesnih pasmina. U Croatiastočaru ocjenuju da je u ovom uzgoju puno sive zove jer da je vrlo malo klanja uz veterinarski pregled.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana