Prema rezultatima izlaznih anketa, Unija CDU/CSU kancelarke Angele Merkel izišla je kao najjača stranka na izborima za novi saziv Bundestaga, ali je isto kao i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) pretrpjela velike gubitke, dok su veliki uspjeh ostvarili desni populisti iz AfD-a koji su postali treća politička snaga iza socijaldemokrata.

Prema rezultatima izlaznih anketa javnog servisa ARD-a, Unija CDU/CSU osvojila je 32,5 posto glasova, a slijedi Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) s osvojenih 20 posto. Riječ je o najgorem izbornom rezultatu njemačkih socijaldemokrata od 1949. godine.

Desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) prema izlaznim anketama osvojila je 13,5 posto glasova, Liberalno-demokratska stranka (FDP) 10,5, stranka Zeleni 9,5 te stranka Ljevica 9 posto glasova. AfD, koji se najviše profilirao kroz kritiku izbjegličke politike vlade Angele Merkel, tako je postao treća politička snaga u Njemačkoj.

Unatoč prvim dojavama iz većih gradskih središta poput Muenchena ili Hamburga o povećanom broju birača koji su izišli na izbore, ovaj broj se do 14 sati stabilizirao i nalazi se na gotovo istoj razini kao i na posljednjem izborima.

U ovu vrijednost međutim nisu uračunani glasovi pristigli poštom kojih je ove godine rekordan broj.

Prije četiri godine konačna izlaznost je iznosila 71,5 posto.

Predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier pozvao je građane u nedjelju da iziđu u što većem broju na izbore.

"Tko ne glasa, prepušta drugima da odlučuju o njegovoj sudbini", rekao je Steinmeier u razgovoru za Bild am Sonntag i dodao da je na ovim izborima "više nego ikada jasno da se radi i o budućnosti demokracije i budućnosti Europe". I na posljednjim predizbornim skupovima vodeći kandidati su građane pozvali da iziđu na izbore upozoravajući na moguće posljedice uspjeha desnih populista, no očito da desnicu to nije spriječilo da osvoje rekordan broj glasova.

Pitanje je sada jedino tko će sjediti u novoj vladi.

Od mogućih koalicija se osim dosadašnje demokršćansko-socijaldemokratske kao mogućnost spominje i vlada sastavljena od demokršćana, liberala i zelenih. No to je zbog velikih razlika u političkim stavovima, posebice između liberala i zelenih, malo vjerojatna opcija.