ŽUPANJA - Moramo završiti priču oko toga da će država sanirati sve moguće štete od elementarnih nepogoda. Država u proračunu ima 40-ak milijuna kuna godišnje, a štete se broje u milijardama. Država može pomoći u nekim iznimnim situacijama. A sve drugo poljoprivrednici moraju rješavati kroz osiguranje usjeva, kao i u svim europskim zemljama - poručio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić na Danu polja šećerne repe u Županji.

Poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj bilježi enormne štete izazvane vremenskim neprilikama, a dugogodišnji uspješni proizvođač Srećko Papac, iz Gradišta, upozorava da nije pitanje hoće li vam se dogoditi šteta, nego kada će vam se dogoditi. Proljetos je kod Triglav osiguranja, koje nudi najširi spektar potencijalnih rizika od kojih je moguće osigurati poljoprivrednu proizvodnju, osigurao 40 hektara pod šećernom repom. Ministarstvo poljoprivrede kroz program ruralnog razvoja sufinancira 65 posto vrijednosti police, a u određenom dijelu participira i županjska Sladorana. A za razliku od prijašnjih godina osiguranje sada pokriva i štete od suše, ili prekomjernih oborina.

- Potpuno osiguranje repe od gotovo svih rizika izazvanih vremenskim nepogodama koje mogu uništiti usjev stoji 1300 kuna za hektar. S obzirom na to da Sladorana u proizvodnju repe po hektaru ulaže od 10 do 15 tisuća kuna (sjeme, gnojivo, zaštitna sredstva), i tvornici je u interesu osigurati proizvodnju, pa sufinancira 15 posto vrijednosti police osiguranja. Od ukupnih 1300 kuna po hektaru, mene je kao proizvođača osiguranje zapravo koštalo tristotinjak kuna - pojašnjava Papac.

Repu je osigurao u travnju i sada se, krajem rujna, utvrđuje je li bilo štete ili nije. Policom su pokrivene štete veće od 30 posto godišnje poljoprivredne proizvodnje, i ako se utvrde osiguravajuća kuća ih isplaćuje. Štete od suše na repi procjenjuju se na način da se padaline u lipnju, srpnju i kolovozu uspoređuju s prosjekom padalina na tome području zabilježenih u ta tri mjeseca u posljednjih 30 godina. Ako je ovogodišnja količina za 30 i više posto manja od tog prosjeka, proizvođači će biti obeštećeni, ovisno o prinosima i cijeni na koje je sklopljena polica. Primjerice, na razini prinosa od 55 tona repe po hektaru to bi značilo obeštećenje od tri do četiri tisuće kuna po hektaru. U slučaju neostvarivanja prava na obeštećenje dobiva se povrat 65 posto od ukupne osiguravajuće svote. Papac naglašava da je prijenos rizika poljoprivredne proizvodnje na osiguravajuću kuću jedino učinkovito rješenje i izlaz za proizvođače.

- Ludost je očekivati da će nam država pokriti štete. Toga nigdje u svijetu nema i ne treba se više zavaravati, rezolutan je. Dodaje da će s klimatskim promjenama biti sve više i više katastrofalnih meteoroloških događaja, zbog čega bi se trebao maksimalno ubrzati postupak melioracije poljoprivrednog zemljišta, i zbog prekomjernih oborina i zbog suše. Papac se osvrnuo i na ukidanje kvota za proizvodnju šećera od 1. listopada, ali i nižu otkupnu cijenu repe u 2018. godini koju je najavio predsjednik Uprave Sladorane i Vira Željko Zadro.

- Otvara se tržište i tu više nema zaštitnih cijena, nema ograničenja, a svaka novina nosi rizik i u prvom startu uvijek se gine. Tako je i u ekonomiji. Kako bi se rizik bar upola smanjio moraš korigirati cijenu, i tu obično veliki igrači idu s nižom cijenom kako bi ugušili slabije i osigurali si budućnost. Spremni su raditi i s nulom, pa čak i svjesno ići u gubitak, jer imaju akumulaciju novca, za razliku od malih koji ni ovo ne mogu izdržati. A kada ih se riješe, dići će cijenu i kompenzirati sve ono što su izgubili. Pravila tržišta trenutačno su takva, to je liberalni kapitalizam i to moramo prihvatiti - kaže Papac. Ističe da se Viro grupa, svjesna situacije, na vrijeme pripremila i napravila značajan korak. U suvlasništvo grupe ušao je jedan od vodećih europskih proizvođača šećera, francuski Cristal Union, koji ima svoja tržišta i s njima će se Viro grupa lakše odupirati velikim igračima. Papac smatra da su ponuđenom fiksnom cijenom od 250 kuna za tonu repe vlasnici procijenili da šećer ipak ne bi trebao ići ispod toga. I da će šećerana uz tu cijenu repe moći opstati na tržištu. Jer bitno je da se izdrži, taman da šećerana ništa i ne zaradi, samo da zadrži kooperante i osigura budućnost.

- Onaj tko se odluči na cijenu od 230 kuna za tonu i dodatni obračun u skladu s cijenom šećera, ide u rizik skupa sa šećeranom. Ako se pokaže da je situacija na tržištu bolja nego što se očekivalo i da bi cijena šećera mogla ići čak i gore, mogu profitirati. Tko više voli sigurnost, odlučit će se za prvu opciju, a tko voli novac igru, a tko ima amukulaciju novca izabrat će drugu opciju. To je kao loto, možeš dobiti, ali možeš i izgubiti, iako u ovom slučaju ne mnogo - smatra Papac. Uvjeren je da promjena uvjeta ugovaranja proizvodnje za 2018. neće smanjiti površine pod šećernom repom. Napominje da ljudi koji godinama proizvode repu, vole raditi tu kulturu i oni neće odustati bez obzira na nižu otkupnu cijenu. Među njima je i on. Sa Sladoranom će ponovno ugovoriti proizvodnju, jer računica i dalje govori da je repa kraljica kultura.