Srčane bolesti i pušenje, zajedno sa sukobima i nasiljem, najveće su svjetske ubojice u 2016., a loša prehrana i mentalni poremećaji izazivaju najveće probleme za zdravlje, pokazala je velika međunarodna studija.

Istraživanje nazvano Globalno opterećenje bolešću (GBD), objavljeno u medicinskom časopisu The Lancet, pokazalo je da iako raste očekivana životna dob, raste i broj godina u kojima ljudi žive u lošem zdravstvenom stanju. Dužina života s bolešću veća je u siromašnim nego u bogatim državama.

"Smrt je moćan motivator, i za pojedince i za države, za suočavanje s bolestima koje nas ubijaju u velikom broju. No mnogo smo manje motivirani suočiti se s problemima koji dovode do bolesti", naglasio je Christoper Murray, direktor Instituta za mjerenje i evaluaciju zdravlja (IMHE) sa Sveučilišta Washington, koje je napravilo ovu studiju.

Studija IMHE-a, u kojoj je sudjelovalo više od 2500 istraživača u 130 država diljem svijeta, pokazala je da je 2016. loša prehrana bila povezana s gotovo jednim od pet smrtnih slučajeva diljem svijeta, dok je pušenje ubilo oko 7,1 milijun ljudi.

Prehrana kojoj nedostaju cjelovite žitarice, voće, orašasti plodovi i sjemenke, riblja ulja, i koja ima visoku razinu soli spada u najčešće faktore rizika jer dovodi do pretilosti, visokog krvnog tlaka, visoke razine šećera i kolesterola.

Studija je pokazala da je diljem svijeta narastao broj ubijenih oružjem, poginulih u sukobima i terorizmu, a da kronične bolesti, poput onih kardiovaskularnih, ili dijabetesa, izazivaju 72 posto bolesti svjetskog stanovništva.

Srčane bolesti vodeći su uzrok prerane smrti u većini regija, a 2016. odnijele su 9,48 milijuna života.

Pojedince i društva teško pogađaju i mentalne bolesti, pa se pokazalo da je 2016. živjelo oko 1,1 milijardu ljudi s psihološkim, psihijatrijskim poremećajima ili ovisnostima.

Ozbiljni depresivni poremećaji pripadaju u top deset uzroka slabog zdravlja u velikoj većini država diljem svijeta, osim u četiri kod kojih to nije slučaj. Hina