Samo 35 posto potreba tržišta EU-a za slatkovodnom ribom zadovoljava se kroz proizvodnju u EU, a čak 65 posto ribe uvozi se iz trećih zemalja.

- To je pokazatelj da i slatkovodni uzgoj mora bolje prolaziti u pojedinim zemljama EU-a. Samo bi se kroz akvakulturu mogle u potpunosti zadovoljiti potrebe europskog tržišta - rekao je predsjednik Udruženja ribarstva HGK Milan Božić na Međunarodnoj konferenciji o uzgoju šarana u organizaciji HGK.

Božić je naglasio da se očekuje da će Hrvatska sukladno razvojnim planovima do 2023. ostvariti proizvodnju od oko 5000 tona šarana godišnje i predstavio Udruženje ribarstva HGK koje djeluje putem triju grupacija: prerade ribe, ribolova i akvakulture.

- Okupljamo više od stotinu društava koja se profesionalno bave ribarstvom, radimo na poboljšanju uvjeta poslovanja i boljem tržišnom položaju djelatnosti. Trenutačno u Hrvatskoj djeluje 20-ak uzgajivača šarana, prije rata uzgajano je oko 15.000 tona, a danas proizvodnja iznosi oko 3000 tona, no možemo reći da se ta grana nalazi u fazi tehnološkog oporavka - kazao je Božić, dodavši da na području EU-a postoji velika potražnja ribe, ali i nedovoljna proizvodnja.

- Posebno mi je drago da će se pričati o EU projektima u ovom polju. Republika Hrvatska ovu granu smatra strateškom, jer je jedna od najbrže rastućih proizvodnih grana u zemlji s prosječnim rastom od deset posto. Potencijali i važnost industrije prepoznati su i u Hrvatskoj i na razini EU-a u sklopu zajedničke politike za ribarstvo na temelju koje je donesen i naš razvojni plan. On se temelji na povećanju proizvodnje u akvakulturi uz poštivanje načela održivosti te povećanju njezine konkurentnosti, izjavila je državna tajnica Ministarstva poljoprivrede Marija Vučković, dodavši da u Ministarstvu poljoprivrede poštuju tradiciju uzgoja ribe koja postoji od 19. stoljeća, a danas se razvija ponajprije kroz znanje i entuzijazam naših stručnjaka.

Proizvodnja šarana u tom kontekstu posebno je važna jer obuhvaća 75 posto ukupne proizvodnje u slatkovodnoj akvakulturi i time slijedi proizvodnju bijele ribe. Vučković je naglasila veliku važnost ribnjaka za razvoj ruralnih područja i poboljšavanje mogućnosti zapošljavanja u tim sredinama, ali i po pitanju ekologije, odnosno očuvanja bioraznolikosti i zaštite od poplava.

Andrzej Lirski, inženjer s Instituta Stanislaw Sakowicz Inland Fisheries istaknuo je da je šaran najvažnija vrsta u akvakulturi s proizvodnjom od 3,8 milijuna tona godišnje, što je 5,7 posto svjetske proizvodnje ribe.

- Šaran se tradicionalno u nekim zemljama srednje i istočne Europe jede za Božić pa je prosinac najvažniji mjesec za trgovinu - pojasnio je, dodavši da šaran ulazi u deset najvažnijih uzgojnih vrsta Europe i po vrijednosti trgovine (9. mjesto) i proizvedenoj količini (6. mjesto).

Zanimljivo je da su migracije građana s europske periferije u zemlje tzv. stare Europe potaknule potrošnju šarana i na tim tržištima. U 2015. godini u Europi je proizvedeno 71.210 tona običnog šarana, od čega se izvozi 17.260 tona, dok se uvoz kreće oko 19.110 tona.