Mogu li obrtnici biti pokretači, a ne samo sudionici spašavanja središta gradova od propasti prouzročene selidbom uglavnom trgovaca u trgovačke centre u predgrađa?

Na to pitanje odgovor su ponudili sudionici konferencije “Vratimo gradu sadržaje i dušu”, nedavno održane u Zagrebu u organizaciji časopisa i portala Suvremena trgovina.

Problem prilično opustjelih gradskih središta izražen je u mnogim našim gradovima. U Osijeku je, primjerice, središte grada prilično opustjelo u odnosu prema, recimo, vremenu prije 15 godina. Mnogo je praznih poslovnih prostora. Opstaju i žive samo banke, nekoliko zlatarnica, kladionice, poneka optičarska radnja, malobrojne trgovine i ugostitelji. Kapucinska ulica posebno je prazna. Nedavno je u njoj zatvorena i jedna od rijetkih knjižara, a proljetos i jedini kineski restoran. Supermarket, iako obnovljen, još uvijek nije popunjen poslovnim sadržajima, a prvi kat Name gotovo je izgubio trgovačke djelatnosti.

Cijene poslovnih prostora su niske. U agencijama za posredovanje u prometu nekretninama može se vidjeti kako je ponuda za prodaju vrlo velika, a, s druge strane, potražnja je nikakva. I nije to tako samo u Osijeku, nego i u većini slavonskih, pa i hrvatskih, gradova, uz iznimku onih koji žive od turizma.

Predsjednik Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore (HOK) Mladen Malta na spomenutoj konferenciji u Zagrebu istaknuo je kako su nedostatak parkirnih mjesta ili visoke cijene parkiranja, mali prodajni prostori i visoke cijene najamnina neki od razloga zbog kojih su mali trgovci i obrtnici nestali iz gradskih jezgra i zašto su se kupci okrenuli velikim trgovačkim centrima.

Predsjednik Obrtničke komore Osječko-baranjske županije Darko Knežević za Glas Slavonije kaže kako drži da je moguće oživiti središta gradova. Na zapadu Europe upravo se događaju takvi procesi, sve se više vraćaju mali formati trgovina, ističe on, dodajući kako su to uglavnom specijalizirane trgovine.

- Još uvijek je velik broj lokala u vlasništvu gradova i za njih gradske uprave drže prilično visoke cijene najma. Jasno je kako bi bilo najjednostavnije reći da gradovi mogu sniziti najam pa mnogi lokali više ne bi bili prazni. Međutim, za stvarno oživljavanje središta mislim da bi bila izuzetno važna čvršća suradnja gradova i obrtnika, odnosno HOK-a, gdje bi gradovi mogli ponuditi ne samo niže cijene najma prostora nego i neke olakšice za odabrane obrte, poput smanjenja komunalnih izdvajanja ili sufinanciranja spomeničke rente i drugih nameta. U središtu grada moraju postojati neke djelatnosti koje će biti dostupne građanima koji nisu mobilni i koji ne mogu sjesti u automobil i otići do trgovačkog centra. Gradovi imaju mogućnosti mnogo toga učiniti - kaže Knežević.

Prema podacima koje je iznio Boris Vukelić, bivši čelnik HOK-a, broj trgovačkih obrta u posljednjih 15-ak godina gotovo je prepolovljen, pri čemu je izgubljeno gotovo 40 tisuća radnih mjesta. On ističe kako zbog opstanka male trgovine trebaju maksimalno iskoristiti mogućnosti udruživanja i zajedničkog nastupa te poštovati zajedničke aktivnosti i pod cijenu kratkoročnog gubitka. Napominje kako je nužno i ulagati u objekte, modernizirati poslovanje i iskoristiti poziciju hrvatske proizvodnje, koja je u velikoj opasnosti zbog pada udjela hrvatske trgovine. Koliko je domaća trgovina važna za domaću proizvodnju, pokazao je na primjeru prerađivačke industrije iz Koprivnice, koja je u Konzumu i Velpru imala 611 artikala, a kod jednog diskontera 34, ali danas samo 20 s trendom pada.

Pomoćnica ministrice Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Ana Mandac ocijenila je važnim opstanak malih trgovaca i obrtnika te rekla kako je kupcima još uvijek važan osjećaj bliskosti koji imaju u malom kvartovskom dućanu. Kaže da Ministarstvo nizom mjera potiče razvoj obrtništva pa se tako radi na izmjeni zakona o strukovnom obrazovanju kako bi se što više mladih motiviralo na upis obrtničkih zanimanja.