Na razini Europske unije (EU) u 2016. godini građani su mogli očekivati da će u prosjeku raditi 35,6 godina, što je u prosjeku 1,8 godina dulje nego prije deset godina. Hrvatska je daleko od toga, s očekivanih 32,1 godinu radnog vijeka treći smo od dna u Europskoj uniji.
Pokazatelj "trajanja radnog vijeka" mjeri broj godina koliko neka osoba u dobi od 15 godina može očekivati da će za svoga života biti aktivna na tržištu rada, bilo zaposlena ili nezaposlena, pojasnili su u Eurostatu. U razdoblju od 2006. do 2016. godine tako je “trajanje radnog vijeka” izrazitije poraslo kod žena, u prosjeku za 2,5 godina, dok je kod muškaraca povećano za 1,1 godinu, navodi se u izvješću statističkog ureda EU-a.
Za žene je u 2016. godini u prosjeku bio očekivan radni vijek od 33,1 godinu, u usporedbi s 30,6 godina u 2006. godini. Kod muškaraca očekivani je radni vijek u prosjeku lani iznosio 38 godina, nasuprot 36,9 godina u 2006.
Među zemljama članicama EU-a, u 2016. Švedska je imala najdulji očekivani prosječni radni vijek - 41,3 godine, a u stopu je slijede Danska i Nizozemska, s očekivanim radnim vijekom u prosjeku od 40,3, odnosno 40 godina. U Velikoj Britaniji iznosio je 38,8 godina, u Njemačkoj 8,1, u Estoniji 37,8, a u Finskoj 37,7 godina. Na drugom kraju ljestvice je Italija, s očekivanim prosječnim radnim vijekom od 31,2 godine.
Među zemljama s prosječnim očekivanim radnim vijekom kraćim od 33 godine još se nalaze Bugarska s 31,7 godina, Hrvatska s 32,1 godinom, Rumunjska s 32,4 godine, Grčka s 32,5, Belgija s 32,6 te Luksemburg i Poljska s po 32,9 godina. U svim zemljama članicama EU-a, izuzev Latvije i Litve, u 2016. očekivalo se da će "trajanje radnog vijeka" biti dulje za muškarce nego za žene.
Za ukupno povećanje "trajanja radnog vijeka" među zemljama članicama uglavnom je razlog promjena u trajanju radnog vijeka za žene, navodi se u izvješću. U 10-godišnjem je razdoblju u svim zemljama članicama, izuzev Rumunjske, povećan broj godina koje žene mogu očekivati da će raditi. Daleko najveći skok ponovno bilježi Malta, od čak devet godina. U Litvi je uvećan za 4,6 godina, u Španjolskoj za 4,4, u Mađarskoj za 4,2, u Luksemburgu za 3,6 te u Austriji za 3,2 godine. S druge strane "trajanje radnog vijeka" za muškarce u navedenom je razdoblju smanjeno u pet zemalja članica - na Cipru za 2,4 godine, u Grčkoj za 1,4, Irskoj za 1,1 godinu, te u Španjolskoj i Portugalu za 0,8, odnosno 0,5 godina.
Prema riječima Krešimira Severa, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata, ovi podaci nisu neobični, jer to što je netko toliko godina raspoloživ za rad još uvijek ne znači da će cijelo to vrijeme i raditi.
- To je povezano s mnogo faktora, tako da kada govorimo o nordijskim ili razvijenim zemljama zapada, naravno da je tamo i radni vijek dulji. To je i pitanje samog načina života, kao i nacionalnog zakonodavstva. Kada je riječ o produljenju radnog vijeka za žene, to je zato zato što se njima doista zakonski produljuje radni vijek u velikom broju zemalja, a i više je žena u sustavu rada. Sve se to ipak treba gledati s više motrišta - jedno je civilizacijski okvir u kojemu se nešto događa, kao i životne navike u određenim dijelovima EU-a. Kako se sve više u svemu ide k neoliberalnom modelu, sve više se čovjeka gleda kao trošak. I tako ga se vrednuje, od rođenja do smrti. Pa se u okviru toga promiče i produljenje radnog vijeka, kako raste trajanje života, radi toga što bi se inače dogodilo da ljudi “predugo” budu u mirovini i “previše” troše mirovinski sustav. Takvo je gledanje dosta “plošno”, jer svatko ima svoje posebnosti i nešto što su dosegnule visokorazvijene zemlje daleko je od mogućnosti dosega za neke druge. U Hrvatskoj je i životni vijek kraći od prosjeka EU-a za gotovo dvije godine, a i radni, životni, zdravstveni i drugi uvjeti drukčiji su te sve to pridonosi duljini radnoga vijeka - zaključuje Sever.
Igor BOŠNJAK/H
RADNI VIJEK NAJVIŠE RASTE U MALTI I MAĐARSKOJ
Između 2006. i 2016. godine očekivana duljina radnog vijeka povećana je u gotovo svim članicama Unije, iako različitim intenzitetom, pokazuje izvješće. Daleko najviše porasla je na Malti, za čak 5,1 godinu, a slijede Mađarska s povećanjem od 4,5, te Litva s rastom od 4,2 godine. U njihovu su društvu još Poljska i Estonija, gdje je očekivani prosječni radni vijek uvećan za 2,7, odnosno 2,6 godina, te Austrija s povećanjem za 2,4 godine. S druge strane ta brojka ostala je gotovo nepromijenjena u usporedbi s 2006. na Cipru, s obzirom na to da je skliznula tek za 0,1 godinu, te u Irskoj i Portugalu gdje je uvećana za svega 0,3 godine.
SVE OVISI O STANDARDU I UVJETIMA
- U naprednim zemljama u kojima su primanja, standard i tehnološka razina visoki, ljudi su manje “istrošeni” tijekom radnog vijeka pa zbog toga i mogu dulje raditi. Mnoga istraživanja govore da je ta radna aktivnost silno važna i za čovjekovo zdravlje te da ljudi koji su dulje radno aktivni duže i žive. To se može primijeniti u okolnostima koje su zdrave za čovjeka - normalno radno vrijeme uz moderna tehnološka pomagala. Ako uzmemo Hrvatsku, u kojoj se često radi prekovremeno, u kojoj je zaštita na radu kod mnogih poslodavaca doživljena na razini troška, a ne ulaganja, te gdje je niska tehnološka razina i ima malo radnih mjesta, tu se ne može tako plošno gledati na duljinu radnog vijeka. Visina plaće suština je svega, kao i kvaliteta radnog mjesta i vrsta zaposlenja, tako da ova statistika ne pokazuje svu dubinu problema - ističe Sever.
prosjek
NA RAZINI EU-A OČEKIVANI RADNI VIJEK JE 35,6 GODINA