Prema novim podacima Državnoga zavoda za statistiku, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 19,9 posto.

Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo iznosio je 25.668 kuna godišnje (2139 kuna mjesečno), dok za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosi 53.903 kune godišnje, odnosno 4491 kunu mjesečno. Pokazatelji se temelje na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije. Osnovni je pokazatelj stopa rizika od siromaštva. To je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60 posto od srednje vrijednosti (medijana) raspoloživog dohotka svih osoba.

- Pokazatelj osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti odnosi se na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada. Prema tom pokazatelju u takvu je položaju bilo 28,5 posto osoba. Stopa teške materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavaka materijalne deprivacije i u 2016. iznosi 13 posto. Pri tome 9,5 posto njih ne mogu si priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, a čak 62 posto građana živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svoga kućanstva. Gotovo 13 posto njih živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan, stoji u anketi statističara.

Uzmemo li kao relevantan posljednji službeni popis stanovništva iz 2011. godine o ukupnome broju stanovnika RH (4,171 milijuna) te odbijemo okvirni broj odseljenih i uzmemo u obzir negativni prirodni prirast, možemo procijeniti da je 13 posto onih koji si ne mogu u Hrvatskoj svaki drugi dan priušiti obrok koji sadržava meso oko pola milijuna ljudi.

- Čak 58 % osoba živi u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava, a svaka četvrta osoba član je kućanstva koje je u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih poteškoća kasnilo s plaćanjem računa za režije. Trideset i jedan posto osoba živi u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem, 36 % osoba živi u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim poteškoćama, a 21 % je u kućanstvima koja vrlo teško spajaju kraj s krajem. Najmanji postotak osoba (0,3%) živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem. Anketa je pokazala i da 58 posto osoba živi u kućanstvima kojima su ukupni troškovi stanovanja znatno financijsko opterećenje, dok samo 3,6 % osoba živi u kućanstvima kojima ukupni troškovi stanovanja nisu financijsko opterećenje, ističu u DZS-u.

Stopa materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu, isključivo zbog financijskih razloga, priuštiti najmanje tri od devet navedenih stavki materijalne deprivacije koja po tome u Hrvatskoj iznosi čak 30,7 posto.

Usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s osnovnih 19,9 % na stopu od 28 %. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 45 posto.