Hrvatsku političku scenu ponovno potresa rasprava o ulozi manjinskih predstavnika u Saboru, njihovu broju i načinu izbora. Povod za novi krug razgovora o izbornom zakonu bilo je micanje ploče s natpisom “Za dom spremni” iz Jasenovca, što je ponukalo predsjednika stranke Desno Antu Đapića i njegove istomišljenike na inicijativu za pripremu referenduma kojim bi se tražila promjena načina izbora manjinskih zastupnika u Sabor. Prema njoj se u Sabor više ne bi biralo osam zastupnika manjina, a pozivaju se i na iskustva iz drugih europskih zemlja, gdje je takva ili slična praksa rijetka.

Nemali broj drugih osoba iz javnog života smatra da bi se nakon dosadašnjih iskustava doista moglo razgovarati o širini onoga o čemu svojim glasovima mogu odlučivati predstavnici manjina u Saboru. I to prije svega kada je riječ o njihovoj ulozi u pregovorima i stvaranju većine u Saboru. U cijelu priču vraća se druga inicijativa, ona udruge U ime obitelji za cjelovitu promjenu izbornog zakona, koja se 2014. nije uspjela izboriti za takav referendum, ali rado sudjeluje u aktualnoj raspravi.

- Inicijativa za referendum nije antisrpska, već antikorupcijska, a njezin cilj je osigurati reformu hrvatskog izbornog sustava kojom će se podići opća razina poštenja u politici - kaže Željka Markić iz udruge U ime obitelji, dodajući kako se udruzi javlja i puno pripadnika nacionalnih manjina koji podržavaju inicijativu. Markić smatra da nacionalne manjine u Hrvatskoj imaju položaj koji na taj način nije osiguran ni u jednoj zemlji EU. “Važno je očuvati jezik, kulturu, obrazovanje i jedinstveni identitet manjina, ali to što imaju osam predstavnika u Saboru politička je računica koja dovodi do političke trgovine i korupcije i nije nikakvo jamstvo manjinskih prava”, ističe Markić.

Đapić se slaže se da je potrebna cjelovita reforma izbornog sustava, ali ističe da je trenutna inicijativa usredotočena na uklanjanje relikta hrvatskog političkog života. “Bolestan zub treba iščupati, a to je onaj dio izbornog sustava koji narušava opće biračko pravo”, kaže Đapić.

U posljednjem preslagivanju saborske većine manjinski zastupnici imali su presudan utjecaj i njihovi su glasovi tada bili među onima koji su omogućili tankoj HDZ-ovoj većini da ostane na vlasti, u novoj koaliciji, s HNS-om. Prema riječima Ivana Koprića, stručnjaka za javnu upravu i predstojnika Katedre za upravnu znanost zagrebačkog Pravnog fakulteta, u Hrvatskoj je vrlo primjereno riješeno predstavljanje interesa nacionalnih manjina na lokalnoj i županijskoj razini.

- Lokalna razina je za mnoge elemente očuvanja nacionalnog identiteta možda i važnija od državne. Ovdje je ostalo nejasno kakvo bi to potencijalno refrendumsko pitanje glasilo. Tu bismo mogli zamisliti i vrlo gruba pitanja, koja bi mogla zadirati u osnovne međunarodnopravne standarde, u smislu da se manjinama nešto zabranjuje i tome slično. Ako je to pak neka vrsta dovođenja u okvire brojnosti pripadnika nacionalnih manjina i broja njihovih predstavnika u Saboru, to je posve drugo pitanje i sve ovisi kako bi se ono formuliralo. Ako se prikupi dovoljan broj potpisa, na Ustavnom će sudu biti da odluči što s time napraviti. Trebat će oko svega toga pameti i razboritosti, jer se u međunarodnom pravu jako pazi na prava, pa i ona nepisana, nacionalnih manjina - kaže Koprić.

O dopustivosti takvog referenduma ne slažu se posve ni ustavnopravni stručnjaci, no sve se zasad svodi na to kako bi samo pitanje na referendumu glasilo. Ministar uprave Lovro Kuščević (HDZ) u emisiji HTV-a Otvoreno ocijenio je da ni jedna država u okruženju ne štiti prava nacionalnih manjina koliko to čini Hrvatska. “Rasprava o ovome pitanju je dobrodošla”, rekao je, ali ne bi mu bilo drago da se to koristi u dnevnopolitičke svrhe. Pohvalio je trenutni zakon o manjinama, ali i dodao da izborni zakon može biti bolji. “Ova inicijativa bila bi smanjenje stečenih prava pripadnika nacionalnih manjina”, rekao je pak SDP-ov zastupnik Arsen Bauk, ali, s druge strane, smatra da je legitimno zabiti klin između predstavnika nacionalnih manjina i vlade desnog centra. Iako se SDP osjeća prevaren i od predstavnika manjina i od HNS-a, zaštita prava nacionalnih manjina je najvažnija, kaže. Bauk smatra da se sadašnji predstavnici ne zauzimaju dovoljno za povećanje manjinskih prava. Dodao je da bilo kakvo pokretanje ovakvog pitanja otvara i pitanje glasovanja dijaspore te da SDP nije spreman podržati tu incijativu.

Model sličan Hrvatskoj ima Slovenija, čiji se zastupnici talijanske i mađarske nacionalne manjine biraju također relativnom većinom u posebnim jedinicama. Cipar, Mađarska, Rumunjska i Njemačka imaju različite oblike zastupljenosti manjina u parlamentu, s različitim ograničenjima mandata, a većina drugih EU zemalja nema ni to. U hrvatskoj priči u prvom bi planu pak moglo biti to kada i pod kojim uvjetima zastupnik nacionalne manjine stječe legitiman opći politički mandat, a kada bi manjinci bili tek savjetodavno zastupljeni u Saboru, bez prava glasa.