Procijepljenost djece u Hrvatskoj u padu je u posljednjih pet godina, prije svega u predškolskoj dobi - do prije šest godina protiv ospica, rubeole i zaušnjaka bilo je cijepljeno 95 posto djece, a sada ih je 89,7 posto, upozorio je u srijedu na okruglom stolu “Cijepljenje – činjenicama protiv mitova” voditelj Službe za epidemiju zaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) Bernard Kaić.

Pad broja cijepljene djece dogodio se prvi put u 30 godina jer je procijepljenost od 1980-ih godina kontinuirano rasla, istaknuo je Kaić na skupu u organizaciji Koalicije udruga u zdravstvu. Najveći pad procijepljenosti djece protiv ospica, rubeole i zaušnjaka zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a prilično je zamjetan pad i u Primorsko-goranskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

“Sve to povećava broj osjetljive djece, ponajprije u predškolskoj dobi, što povećava rizik od izbijanja epidemija tih bolesti, kojih već dugo nemamo, a ako su se i pojavile, bile su malog obuhvata. Jedino nas izvlači i dalje visoka procijepljenost u školskoj dobi, pa veliki dio djece koja u predškolskoj dobi propuste cijepljenje to nadoknadi poslije”, kaže Kaić.

Pedijatrijski infektolog iz Klinike za zarazne bolesti “Fran Mihaljević” Goran Tešović smatra kako je problem necijepljenja djece “mrvicu prenapuhan”, a temelji se na nekim istraživanjima koja nisu u cijelosti objektivna. Prema tim istraživanjima deset posto roditelja ne cijepi svoju djecu, a 20 posto razmišlja da ih ne bi trebalo cijepiti protiv svih bolesti koje su u obveznom programu. “Ti koji oklijevaju vjerojatno još uvijek cijepe djecu, no pitanje je dokle. Činjenica je, prema službenim podacima HZJZ-a, da je za prvu dozu cjepiva protiv zaušnjaka, ospica i rubeole u nekim dijelovima Hrvatske, u srednjoj i južnoj Dalmaciji, broj cijepljenih pao na oko 80 posto, a u nekim dijelovima i ispod 80 posto”, kaže Tešović. Upozorava da je trenutno najrealnija opasnost od pojave epidemije ospica jer ta epidemija traje u Rumunjskoj i Italiji. U Rumunjskoj je, navodi, više od 14.000 oboljelih s visokom smrtnosti od 34 umrla, dok je u Italiji više od 4000 oboljelih i dvoje umrlih, a kako su to zemlje u našoj neposrednoj blizini, moguć je “uvoz” bolesti.

Pedijatar Milivoj Jovančević poručuje da je najvažnije roditeljima pružiti sve relevantne informacije i uputiti ih na izvore dodatnih informacija kako bi mogli odgovorno donijeti odluku o cijepljenju djeteta. U njegovoj je ambulanti cijepljeno više od 98 posto od 1600 djece. Ostalo su djeca s teškim kroničnim bolestima, kod kojih se mora pričekati s cijepljenjem, te dvoje-troje zdrave necijepljene djece. “Meni je bitno da su roditelji svjesni rizika ako ne cijepe dijete, odnosno kako izgledaju neke bolesti za koje praktički više ne znamo. Ne treba raditi preveliki 'presing', nije uloga pedijatra nagovaranje, nego informiranje, kako bi u partnerskom odnosu donijeli odluku koja je najbolja za dijete”, rekao je. No, veliki je problem ako dijete treba ići u vrtić. “Dijete ne može ići u veliki kolektiv niti se od osoblja koje radi u predškolskim ustanovama može tražiti da preuzme odgovornost ako se dijete razboli”, dodaje.

Jovančević ističe da strahove roditelja izazivaju razni mediji i velikim dijelom internet, jer ljudi ne mogu razlučiti koji su pouzdani izvori informacija. Primjer je autizam, čiju se pojavu pogrešno povezalo s cijepljenjem, iako je stvarni uzrok drugi. H