Objavljeno 21. rujna, 2017.
Neke zemlje dio su sukoba koji prijete europskoj sigurnosti. Međutim, vojna industrija država članica EU-a i dalje posluje s tim državama te EU parlament traži stroža pravila o izvozu oružja.
Od 2012. do 2016. godine ukupna količina trgovine konvencionalnim oružjem dosegnula je najveće vrijednosti za petogodišnje razdoblje od kraja Hladnog rata. Zastupnici su zabrinuti da globalna utrka u naoružanju hrani sukobe te prijeti diplomatskim rješenjima. Europljani su okruženi velikim brojem sukoba, stoga stroža kontrola izvoza oružja nije samo pitanje principa. Od lakog oružja, streljiva i radara, do podmornica i vojnih brodova - europska vojna industrija proizvodi i prodaje širok asortiman ubojitih sredstava. Nažalost, nisu rijetki slučajevi u kojima se oružje iz zemalja članica prodaje autoritarnim režimima, ili se koristi u civilnom ratovanju ili od strane terorističkih skupina. EU je drugi najveći izvoznik konvencionalnog oružja, ali istovremeno su EU zemlje same sebi postavile jedina pravno obvezujuća pravila o izvozu konvencionalnog oružja. “Kriteriji su dobri, ali problem je da ih zemlje ne ispunjavaju”, objašnjava zastupnica Bodil Valero razloge zbog kojih je Parlament odobrio rezoluciju u kojoj se traži postavljanje novih pravila kontrola izvoza i mogućnost da se kazne zemlje članice koje ne zadovoljavaju minimalne uvjete. “Pakistan, Sjeverna Koreja i Kina..., na te zemlje moramo obratiti pozornost. Te zemlje nisu potpisnice UN-ovog sporazuma o naoružanju, dok sve države članice EU-a to jesu”, podsjetio je zastupnik Geoffrey van Orden. U rezoluciji EU parlament traži od Visoke predstavnice za vanjsku politiku Mogherini da uvede embargo za Saudijsku Arabiju, usred sve veće zabrinutosti zbog veza između izvoza u tu zemlju te financiranja radikalnih džamija u Europi i naoružanja terorističkih skupina kao što su Islamska država i Nusra. E.S.