Novosti
ĐURO ĐAKOVIĆ ČEKA NOVOG VLASNIKA

Ostaje li političko utočište ili dobiva kuvajtskog investitora?
Objavljeno 20. rujna, 2017.

Đuro Đaković Grupa izvijestila je javnost prošloga tjedna kako je zaprimila obvezujuću ponudu zagrebačke tvrtke Crni čelik d.o.o., iza koje stoje inozemni investitori iz Kanade i Kuvajta, za dokapitalizaciju od 250 milijuna kuna te preuzimanje većinskog vlasničkog paketa u brodskoj tvrtki.

Međutim, kako smo neslužbeno doznali, ponuda tvrtke Crni čelik d.o.o. nije naišla na pozitivnu reakciju Ministarstva za upravljanje državnom imovinom, jer se njome “marginalizira država u upravljanju i nadzoru u Đuri Đakoviću”. Država, naime, u Đuro Đaković Grupi, ima najveći vlasnički udio. Neslužbene informacije kažu kako u Vladi ne postoji jedinstven stav oko prodaje udjela u državnim poduzećima, s obzirom na to da ministar državne imovine Goran Marić zagovara državni utjecaj u poduzećima, a potpredsjednica Vlade Martina Dalić je za liberalizaciju tržišta.

Razvoj i zapošljavanje

Drugi najveći dioničar - Nenad Bakić, koji posjeduje 11,83 posto dionica Đuro Đaković Grupe, za naš list kazao je kako će “podržati svako ulaganje bazirano na unošenju svježeg novca u kompaniju, a koje će značiti i razvoj poslovanja i zapošljavanje”. “Na prvi pogled se čini da je predloženo ulaganje takvo”, kazao nam je Bakić.

Uprava Đure Đakovića pozitivno je dočekala ponudu inozemnih investitora. “Uprava je mišljenja da ponuđeni iznos od strane društva Crni čelik d.o.o. uvelike zadovoljava sve potrebe društva za financijsku konsolidaciju, ulaganje u razvoj te u partnerstvu s ponuditeljima stvara realnu osnovu za izlazak na inozemna tržišta i stvaranje odgovarajućeg boniteta prema kreditnim institucijama”, stav je Uprave Đuro Đaković Grupe, koji je javnosti iznio njezin predsjednik Tomislav Mazal.

Tvrtka Crni čelik registrirana je prije nepunih mjesec dana u Zagrebu. Kako je Hina prenijela, podaci iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu pokazuju da su osnivači tvrtke Steve Daskos iz Kanade i Hamad M.A.A. Alwazzan iz Kuvajta. Tvrtka je s osnivačkim kapitalom od 20 tisuća kuna registrirana za djelatnosti savjetovanje pravnih osoba o poslovanju i upravljanju, usluge informacijskog društva, kupnju i prodaju roba, trgovačko posredovanje na domaćem i inozemnom tržištu, zastupanje inozemnih tvrtki i sl. Crni čelik ima tri uvjeta za svoju obvezujuću ponudu - odluku glavne skupštine da se temeljni kapital poveća za 250 milijuna kuna izdavanjem novih dionica po cijeni od 20 kuna, uz isključenje prava prvenstva postojećih dioničara, “a što će u konačnici predstavljati više od 50 posto ukupnog vlasništva”, potom odluku da novoizdane dionice stekne bez obveze objavljivanja ponude za preuzimanje te onu da u sedmeročlani Nadzorni odbor Đure Đakovića uđu četiri člana koja će odrediti Crni čelik. Tvrtka u svojoj ponudi navodi “da im je jedini interes u dokapitalizaciji društva sudjelovati s navedenim iznosom i pod navedenim uvjetima i u ni jednom drugom slučaju Crni čelik d.o.o. nema namjeru sudjelovati u povećanju temeljnog kapitala društva”.

“S obzirom na to da Uprava Đure Đakovića više od godinu dana intenzivno radi na animiranju i privlačenju potencijalnih ulagača u kapital društva i da je prvi pokušaj izlaska na tržište kapitala prošao neuspješno, a u drugom je dosegnut minimalni iznos sredstava, Uprava smatra da trenutno na tržištu nema drugih zainteresiranih ulagatelja te da je ovo ponuda koja za društvo predstavlja upravo ono što mu je potrebno”, zaključuje se u obavijesti Đuro Đaković grupe.

Skupština dioničara

Đuro Đaković je, naime, nedavno proveo postupak povećanja temeljnog kapitala, no od planiranih 152 milijuna kuna uplaćeno je samo nešto više od 51,13 milijuna kuna, čime je temeljni kapital povećan na 203,06 milijuna kuna. Uprava ponavlja kako smatra da iznos dosadašnjeg povećanja ne zadovoljava adekvatnost kapitala, nedovoljno poboljšava likvidnost tvrtke te je uvelike nedostatan kako bi osigurao financijsku stabilnost društva.

Stoga je za četvrtak (21. rujna) sazvana glavna skupština dioničara, na kojoj je jedna od točaka dnevnog reda nova dokapitalizacija, za nešto više od sto milijuna kuna, uz isključenje prava prvenstva postojećih dioničara da sudjeluju u njoj, pri čemu bi poziv za upis bio poslan samo jednoj fizičkoj ili pravnoj osobi za koju se utvrdi da bi upisala sve nove dionice.

“Nakon provedene dokapitalizacije u srpnju i kolovozu 2017. godine u kojoj je prikupljen dio kapitala potrebnog da se provede uspješno restrukturiranje grupacije Đuro Đaković, koja ostvaruje pozitivne neto rezultate drugi kvartal za redom, nužno je značajno poboljšati izvore financiranja prikupljanjem svježeg kapitala na tržištu u što kraćem roku kako ne bi došlo do odstupanja u budućim poslovnim planovima”, stoji u obrazloženju tog prijedloga za novu dokapitalizaciju. Dodaje se da je jedan od razloga zbog čega postojeći dioničari ne mogu sudjelovati u ovom krugu povećanja kapitala to što “postoje indicije interesa novih ulagatelja da u narednom razdoblju ulože novčana sredstva u društvo”.

Igor MIKULIĆ/H
TENKOVI I BORBENA VOZILA

Đuru Đakovića i Kuvajt povezuje oko 150 tenkova M-84 koje je bivša Jugoslavija izvezla u tu zemlju. Završna faza proizvodnje tenkova odvijala se upravo u brodskoj tvrtki, koja se sada natječe i za posao opremanja kuvajtske vojske borbenim vozilom. Jedan od osnivača tvrtke Crni čelik kuvajtski je poduzetnik Hamad M. Al-Wazzan, čija je Al-Wazzan grupa partner Đure Đakovića u poslovanju u Kuvajtu. Kako je prenio Jutarnji list, Al Wazzan je jedna od najmoćnijih obitelji u Kuvajtu, a Al Wazzan grupa stara je 60 godina i čini ju 30-ak poduzeća.

Damir Novotny

ekonomist

RAZVOJ ĐURE ĐAKOVIĆA MOGUĆ JE SAMO UZ STRATEŠKOG PARTNERA

Ekonomist Damir Novotny sumnjičav je oko toga hoće li Vlada prihvatiti ponudu kuvajtsko-kanadskih investitora za Đuru Đakovića jer ne zna koji je stav Vlade oko tog pitanja. “Đuri Đakoviću nedostaje jasna strateška orijentacija koju može donijeti jedino strateški inozemni investitor. Kompanija je davno napustila istraživanje i razvoj vlastitih proizvoda, nije bilo investicija u nove tehnologije... Ne vidim zašto bi ta kompanija trebala biti strateška za Hrvatsku”, kaže Novotny. Strateško značenje se uglavnom povezuje s vojnim programom Đure Đakovića. Međutim, što to znači u svijetu velike konkurencije, pokazuje posljednji primjer, u kojemu MORH nije prihvatio ponudu brodske tvrtke za naoružavanje Patrije topom, jer je bila znatno skuplja od konkurenata. Prihvaćena je ponuda izraelske tvrtke Elbit.

Možda ste propustili...