ĐAKOVO

“Hrvatski (katolički) orao” u Đakovu – tema je izložbe autora Borislava Bijelića koja je proteklog vikeda otvorena u Muzeju Đakovštine, a na kojoj je uz njega o ovom pokretu govorio nadbiskup đakovačko-osječki u miru mons. dr. Marin Srakić i zamjenik gradonačelnika Đakova Robert Francem, koji je izložbu i otvorio. Ravnatelj Muzeja Borislav Bijelić pojasnio je kako je riječ o udruženju koje je nastalo krajem 19. stoljeća u Češkoj, potom je prešlo u Sloveniju, a mi ga, kako je rekao, kopiramo od Slovenaca i kod nas aktivnosti počinju u okviru katoličkog pokreta 1921. godine.

- Potkraj 1921. godine u Đakovu je osnovan “Katolički orao”. Da bi se osnovao, morale su se ispuniti nekakve pretpostavke. Jedna je bila ta da se u Ljubljani osnovao “Jugoslavenski orlovski zbor”. To je dalo legitimitet da se on podijeli na podsavez - ljubljanski i zagrebački, i da u Hrvatskoj gimnastičarska društva jednostavno promjene naziv u - orlovska. Početkom 1922. godine u Đakovu djeluju u velikom intenzitetu, radi se na svim poljima, sve u konkurenciji s “Hrvatskim sokolom”, jer se radilo o tome da je “Katolički orao” promovirao jednu imanentno kršćansku ideologiju, a članovi “Hrvatskog sokola” bili su na pozicijama liberalne doktrine onoga vremena - pojasnio je Bijelić. Dodao je da su imali akademije, javne skupove, gimnastičarske vježbe, recitacije, a postojale su i dramske skupine.

- Tu se zapravo istaknula nekolicina ljudi koji su bili nositelji tih aktivnosti. To je prije svega bio Franjo Bohm, đakovački trgovac Antun Matasović, u to vrijeme direktor Zadružne banke u Đakovu, posebno bračni par Belić, Paula i Matija, ona je osnovala “Hrvatske orlice”. U Đakovu smo 1924. godine imali prvu Skupštinu “Hrvatskog orlovskog saveza”. Zanimljivo je što je na njoj bio Alojzije Stepinac, koji se nakon toga zaredio, jer je bio oduševljen snagom katoličkog pokreta koji je vidio na sceni - dodao je Bijelić.

Kako bi Đakovčani mogli vidjeti bar dio fotografija i dokumenata tog pokreta, rekao je Bijelić, uložen je velik trud, jer postoji jako malo materijala.

- Obišao sam Hrvatski povijesni muzej, Muzej Slavonije u Osijeku, Nadbiskupijski arhiv, no materijala je jako malo. Najviše smo fotografija našli u Muzeju, to su fotografije koje smo uvećali, časne sestre su nam u Đakovu poklonile dio odore. Izložili smo knjige vezane uz orlovsku misao - istaknuo je Bijelić.

Uz izložbu je tiskan i vrijedan katalog koji na 50 stranica donosi cijelu genezu od nastanka i do kraja orlova, koji prestaju djelovati nakon Šetosiječanjske diktature 1929. godine i transformiraju se u ono što će se zvati “Križarstvo”.

Na otvaranju izložbe nastupile su dvije učenice Glazbene škole.