Neke od najvećih predrasuda o dimnjačarima su: “oni su potplaćeni” i “oni ništa ne rade ljeti”. U razgovoru s Dejanom Lončarićem, direktorom osječke tvrtke Dimnjak d.o.o., doznali smo da dimnjačari zapravo nemaju stanke kad je posao u pitanju. Osim za vrijeme godišnjih odmora koji, dakako, nisu kolektivni.

Preko ljeta pregledavaju se dimnjaci koji su izvan upotrebe u višim stambenim zgradama, izrađuju se izvještaji prema uredu za komunalnu djelatnost, rade se i ponovni pregledi dimnjaka na kojima su tijekom sezone loženja utvrđene neispravnosti, a odrađuju se i redovite kontrole čišćenja kod onih korisnika koji nisu mogli pustiti dimnjačare u svoj dom ili su odbijali uslugu.

- Ulazi se samo u one stambene jedinice kod kojih je priključen neki uređaj za loženje, ne idemo u one stanove koji se griju preko Toplane, kao što je to, primjerice, na Sjenjaku - ističe Lončarić.

Osim toga, ljeti se rade i izvidi za davanje tehničkih rješenja, a ako se radi izmjena plinskih trošila, po novome se zahtijeva i projektna dokumentacija. Kako bi ona bila potpuna, traži se mišljenje dimnjačara kako novi uređaj prilagoditi dimnjaku; je li postojeći dimnjak u redu, ili ga treba sanirati. Tempo se obično povećava upravo u rujnu, jer ljudi tada počinju razmišljati o grijanju. U svakom slučaju, izmjena trošila ne bi se trebala raditi na vlastitu odgovornost, uvijek treba kontaktirati projektanta plinske instalacije.

Mnogi misle da se u posljednjih nekoliko godina za dimnjačare mnogo toga promijenilo kad se većina ljudi prestala grijati na drva, ali oni i danas imaju jednako, ako ne i više posla.

- Čak smo i povećali broj radnika i odškolovali mlade dimnjačare. Na tržištu ih gotovo i nema te smo preko HZZ-a radili natječaje, a nezaposlene sa srednjom stručnom spremom tehničke struke preosposobljavali smo u Strojarskoj tehničkoj školi Osijek. Školovali smo ih godinu dana, polagali su razlike ispita i dobili su zvanje dimnjačara - kaže Lončarić.

Bila je procjena da će se uvođenjem plina smanjiti broj potrošača koji se griju na kruto gorivo. Međutim, u posljednjih je pet godina povećan broj korisnika krutog goriva kao ogrjeva.

- Tome je kumovalo više razloga: poskupljenje plina prije otprilike tri godine, kad su ljudi, zbog nemogućnosti podmirenja računa za plin, prešli na kruto gorivo, koje se pokazalo jeftinijim, odnosno rentabilnijim za korisnika. Drugi je razlog bio dolazak peći na pelete, odnosno obnovljivih izvora energije. Jedno je vrijeme Grad Osijek sufinancirao zamjenu trošila za peći na pelete i tada se povećao broj korisnika krutog goriva. Tu je bilo nestručnih spajanja peći koje nisu bile adekvatne na dimnjake, pa su dimnjaci popucali ili su počeli propuštati zbog vlage - prisjeća se Lončarić.

Ističe da građane uvijek upozoravaju na stolariju, čija zamjena može biti vrlo opasna kod stambenih jedinica koje imaju plinske peći ili bojlere.

- Prema novoj odluci pri ulasku u stanove nastavljamo upozoravati sve korisnike koji imaju takva trošila da moraju osigurati novi način dozračivanja. Prošle je godine bilo dvadesetak slučajeva otrovanja plinom čiji je uzrok onemogućeno dozračivanje promjenom stolarije - upozorava Dejan Lončarić.

Dodajmo da, bez obzira na vrstu goriva i vrstu trošila, dimnjačari pregledavaju sva kućanstva jednom na godinu. A. Andrejek