U posljednjih je pet godina čak sedam neurokiruga otišlo iz Kliničkog bolničkog centra Osijek, podatak je koji nam je iznijela jedna pacijentica. Čula je to, kaže, razagovarajući s jednom gospođom u čekaonici. “Tko će nas liječiti?” pita se ne skrivajući zabrinutost i sugerira da provjerimo je li ta brojka točna.

Nažalost, jest. Potvrđuju nam to u upravi KBC-a Osijek, gdje dobivamo i ostatak statistike o odlascima liječnika specijalista. KBC je napustilo, odlazeći raditi u inozemstvo (češće) ili druge hrvatske bolnice i zdravstvene ustanove, i dvostruko više internista, potom po pet anesteziologa i ginekologa, četiri urologa, po tri kirurga, neurologa i ortopeda, dva urologa, itd. Ukupno je, prema podatcima koje nam je ustupilo Ravnateljstvo KBC-a Osijek, u proteklih pet godina otišlo 57 specijalista, a ove godine još njih devet!

Ravnatelj KBC-a Osijek, doc. dr. sc. Željko Zubčić prilikom nedavnog posjeta ministra zdravstva Milana Kujundžića potvrdio je da bilježe odljev specijalista.

- Imali smo odlaske, ali smo ih nadomjestili specijalizantima, kojih trenutačno imamo više od 170. Tako smo, kada gledamo broj zaposlenih liječnika, u uspredbi sa svibnjem 2016. godine na desetak liječnika više - izjavio je tada ravnatelj Zubčić.

No, svakome je jasno da specijalizant ne može nadomjestiti specijalista. Dr. Vlatko Kopić, zamjenik ravnatelja KBC-a, ističe kako je ravnatelj pritom želio naglasiti kako nedostatak specijalista, ponašajući se odgovorno, ublažavaju educiranjem novih i građenjem sustava za budućnost.

- Žalimo što su ljudi otišli iz sustava, ali ne možemo djelovati ni na čiji privatni život i nemamo ingerenciju utjecati na struke i djelatnosti koje će biti umanjene ili povećane. Možemo tek nešto činiti na osnovi postojećeg stanja, a to je primanje novih specijalizanata ili zapošljavanjem specijalista koji su voljni doći raditi u našu bolnicu - rekao je Kopić.

Nažalost, trenutna je situacija takva da iz osječkog KBC-a više specijalista odlazi nego što ih dolazi, a na taj problem upozorava i dr. Ivica Babić, predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata, to više što je Osijek, kako kaže, sveučilišno središte s Medicinskim fakultetom, a KBC Osijek ustanova je koja treba nositi medicinu do najviše razine.

- Specijalizanti ne mogu nadomjestiti iskusne specijaliste, no za procjenu težine stanja nedostaje izračun koliko je liječnika potrebno da bi se, u skladu sa Zakonom o radu i Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, osigurao normalan rad liječnika. Deficit je izražen i prekovremenim radom, a treba usporediti vanjske normative i vidjeti kolika je norma po jednom liječniku. Nažalost, kod nas nisu doneseni standardi jer ih, očito, politika ne želi donijeti da se ne bi vidjela teška situacija. Moram naglasiti da je najgora politika bila za mandata Zorana Milanovića i sad za mišljenje treba pitati ta sanacijska vijeća i upravitelje, sve one koji su osmislili takvu zdravstvenu politiku. Naravno, ni drugi se ne mogu amnestirati od ovoga stanja, no prema mojem mišljenju, udio je spomenute Vlade najveći - ocjenjuje Babić.

Da situacija u osječkom KBC-u nije dobra pokazuje, kaže naš sugovornik, i vremensko-kadrovski normativ, odnosno broj liječnika već spremnih za mirovinu.

- Oni zbog deficita ostaju raditi, a nitko ne kaže koliko će liječnika otići u mirovinu dok specijalizanti stasaju u specijaliste. Bit ću racionalan i reći da bez 12 godina nemate dobrog specijalista, a to je dugo razdoblje. Tu imate i još jedan problem, jer mladi kad saznaju što ih čeka dvoje hoće li uopće ići studirati medicinu. Svom srećom, još uvijek ima interesa, no moram reći da postoji i pomalo neprimjeren i nekorektan odnos prema mladim kolegama koji su na specijalizaciji - upozorava Babić.

Kad je u pitanju Neurokirurgija u osječkom KBC-u Osijek, Babić podsjeća na brojne radne sporove, ali dodaje da nedostaje i internista. Smatra da ne treba uspoređivati odjele i zbrajati gdje koliko liječnika nedostaje, već postići dogovor i kompromis svih sudionika u procesu bez kojih se ne može, a tada bi i stanje u ovoj zdravstvenoj ustanovi, kaže, bilo puno bolje.

- Treba uspostaviti socijalni dijalog! Osim toga, djelatnici moraju biti motivirani jer će se stanje samo sve više pogoršavati. Treba im ponuditi nešto sada i naznačiti im što će se dogoditi u razdoblju u kojem od njih očekuju angažman - poručuje Babić.