Uz pjesmu i veselje u gradu na Bosutu svečano su otvorene 52. Vinkovačke jeseni, manifestacija koja već više od pola stoljeća čuva tradicijsko blago, slavonsko i hrvatsko. Pokrovitelj Vinkovačkih jeseni je predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović.

– Eeej, škripi đeram. Na bunaru, na bunaru. Zlato materino, zlato materino, na bunaru... Vodu grabi, vodu grabi. Bilo lice 'ladi, bilo lice 'ladi - riječi su pjesme kojom je otpočelo slavljenje tradicije. Brojne goste, među kojima su bili i visoki uzvanici, pozdravio je domaćin, vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić.

- Slavonija je svijetu pružila sjajnu plejadu ljudi koji su svojom riječju i vizijom oplemenili svoj zavičaj, potaknule njegove misli i zatitrali njegovim osjećajima. Uvjeren sam da su Vinkovačke jeseni kroz svojih pola stoljeća uspjele dočarati prošlost u njenim izvornim oblicima, uspješno pokazati sadašnjost, a istodobno usmjeriti u budućnost mnoge mlade naraštaje koji će njegovati običaje svojih predaka i ljubav prema hrvatskoj zemlji - rekao je Bosančić.

Otvarajući 52. Vinkovačke jeseni, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je da je vinkovački tradicionalni hrvatski folklorni festival prepoznat, te da je postao jedna od najvažnijih manifestacija ove vrste ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe. “Zahvaljujući ovoj manifestaciji bogato šokačko, narodno stvaralaštvo, otrgnulo je zaboravu i afirmiralo se kao dio bogate kulturne baštine. Ova veličanstvena manifestacija ne promiče samo autohtonu Slavoniju, nego i njezinu bogatu prošlost, tradiciju, vrijednosti i identitet... Uživajmo i doživimo u Vinkovcima svi zajedno povijest, tradiciju, običaje i emocije Slavonije, ali osjetimo i zajedništvo i bogatstvo narodnog stvaralaštva i umjetnosti iz svih krajeva Hrvatske”, rekao je Jandroković.

“Ex Slavonia” bio je slogan ovogodišnje svečanosti otvaranja, a autorica scenarija te izrazito atraktivne scensko-glazbene priredbe i ovaj je put bila prof. Ana Cvenić. Ona je kroz djela vinkovačkog književnika Ivana Kozarca i pjesnika iz Bošnjaka, nedaleko od Županje, Antuna Lešića - Tunje, pokušala prikazati život Slavonaca i sve ono što oni cijene i vole.