Objavljeno 15. rujna, 2017.
Javno godišnje izvješće koje je Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) objavila za razdoblje od lipnja 2016. do danas, pokazuje da od terorističkog napada, ali ni od kibernetičkih prijetnji, nije izuzeta ni Hrvatska.
Komentirajući ovo izvješće za naš list politički analitičar Davor Gjenero rekao je kako je u njemu sve u u granicama očekivanoga, ništa nije prenapuhano niti je senzacionalistički.
- Ono je ozbiljno, profesionalno i pristojno. Najvažniji u njemu je dio koji se odnosi na konstelaciju međunarodnih odnosa i njihovo preslikavanje na Hrvatsku. Uz to, tu je naravno i pitanje energetske sigurnosti zemlje - rekao nam je Gjenero.
Individualni napadi
Kako stoji u izvješću koje je SOA objavila na svojim internetskim stranicama “Republika Hrvatska nije među prioritetnim metama islamističkih terorističkih skupina. Ipak, kao i za bilo koju drugu europsku državu ne može se isključiti mogućnost terorističkog napada i na hrvatskom tlu”. SOA navodi u izvješću da će kao i za ostatak Europe, terorizam povezan s ISIL-om i Al Qaidom, ostati jedna od najznačajnijih prijetnji sigurnosti hrvatskih građana. ISIL je ranije pozivao svoje pristaše na dolazak u Siriju i uključivanje u borbe, dok ih danas poziva na samostalno počinjenje terorističkih napada na europskom tlu. Takve su poruke, objašnjava se u izvješću, razlog niza terorističkih napada u Europi koje su počinili tzv. vukovi samotnjaci, tj. osobe koje nisu bile izravno povezane s terorističkim skupinama i koje je stoga vrlo teško otkriti prije počinjenja terorističkog čina. SOA navodi kako se može očekivati da će se trend individualnih napada nastaviti.
S obzirom na dobar ugled, položaj i prava muslimanske zajednice, radikalni islamizam u Hrvatskoj nije naišao na veći odziv. Broj sljedbenika salafizma u Hrvatskoj je vrlo mali i čini ga nekoliko desetaka osoba koji ne pozivaju na nasilje, navodi SOA. Ipak, upozorava, postojanje brojnih radikalnih islamista u državama hrvatskog jugoistočnog susjedstva povećava rizik od terorističke prijetnje za cijelu jugoistočnu Europu. Od početka rata u Siriji i osnivanja ISIL-a, njegovim redovima priključile su se tisuće Europljana, dok se s područja hrvatskog jugoistočnog susjedstva ISIL-u priključilo gotovo 1000 osoba, uglavnom sljedbenika džihadističkog salafizma. Zbog poraza ISIL-a i velikog gubitka teritorija očekuje se i porast broja poginulih, ali i povratak boraca u matične države, što će dodatno povećati rizik od terorizma u tim državama. Na području pod kontrolom ISIL-a boravilo je ukupno sedam osoba koje imaju i hrvatsko državljanstvo, od čega je njih šest imalo dvojno državljanstvo, a trenutačno ih je na tom području šest, navodi SOA, koja i dalje radi na slučaju otetog i ubijenog Tomislava Salopeka.
SOA također navodi da sve veće oslanjanje na moderne informatičke i komunikacijske tehnologije povećava ranjivost od kibernetičkih (cyber) prijetnji. Obavještajno djelovanje prema Hrvatskoj zadnjih se godina intenziviralo, posebice slijedom ulaska Hrvatske u NATO i EU te sve složenijih geopolitičkih nadmetanja, pri čemu se plasiraju i lažne vijesti. Teme interesa stranog obavještajnog djelovanja u Hrvatskoj su, između ostaloga, procesi koji se odvijaju unutar NATO-a i EU-a, hrvatski stavovi koji se tiču NATO-a i EU-a, hrvatska politika prema jugoistočnom susjedstvu, energetska sigurnost, kao i hrvatsko gospodarstvo. “Strano obavještajno djelovanje usmjereno je i na procese donošenja odluka u Republici Hrvatskoj, što ponekad uključuje i elemente hibridnog djelovanja uz plasiranje tzv. lažnih vijesti u javni prostor i pokušaje narušavanja međunarodnog ugleda Republike Hrvatske”. SOA navodi da je u 2016. detektirano najmanje sedam pokušaja kibernetičkih napada te vrste na zaštićene informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela Republike Hrvatske.
Energetska nesigurnost
Organizirani kriminal predstavlja prijetnju, pri čemu je sve veća organizacijska i tehnološka složenost kriminalnih skupina čija je suradnja sve složenija i sofisticiranija, a uočavaju se trendovi specijaliziranja kriminalnih skupina. Primjerice, tzv. balkanska ruta glavna je ruta za dovoz heroina u Europu, a vrlo je važna i za dopremu marihuane. Jedan od tri ogranka balkanske rute prolazi preko hrvatskog teritorija. Hrvatski teritorij se, navodi SOA, ponekad koristi i za skrivanje u međusobnim obračunima, a postoje slučajevi kada su se ti obračuni prenijeli i na hrvatsko tlo.
Ovisnost EU-a, pa tako i Hrvatske, o uvozu plina će se nastaviti, prije svega zbog pada vlastite proizvodnje iscrpljivanjem izvora, postupnog smanjivanja udjela ugljena u potrošnji te potencijalno većim potrebama zbog mogućeg rasta industrijske proizvodnje. S obzirom na namjere EU-a za daljnjom diverzifikacijom izvora i pravaca dobave, odnosno integracijom tržišta i promoviranjem tržišnih principa u trgovanju plinom, hrvatski geopolitički i prometni položaj omogućuje uključivanje u ta nastojanja, odnosno u europske tokove prirodnog plina.
Jedan od alternativnih izvora i pravaca je Južni plinski koridor za dobavu kaspijskog plina. Alternativni način je i izgradnja LNG terminala na Krku za dobavu ukapljenog plina morskim putem, kao dijela širih nastojanja ojačavanja energetske sigurnosti. Na taj bi se način prirodnim plinom opskrbljivala Hrvatska i države okruženja, navodi SOA. EU potiče povezivanje plinskih sustava država srednje i jugoistočne Europe koje je izloženo rizicima energetske nesigurnosti zbog međusobne nepovezanosti i ovisnosti o jednom dobavnom pravcu, a ti rizici dodatno su izraženi zbog stanja u Ukrajini. U takvom okruženju, u jačanju europske energetske sigurnosti, plinovodni projekti na hrvatskom teritoriju još više dobivaju na značaju.
Igor BOŠNJAK/H
Dario Kuntić
stručnjak za sigurnost
OZBILJNO SHVAĆENE NAJVEĆE PRIJETNJE
Stručnjak za sigurnost Dario Kuntić ističe kako je dio izvješća SOA-e, a koji spominje broj džihadista s područja Balkana, Hrvatskoj najzanimljiviji i na njega treba obratiti najveću pozornost. “To izvješće možemo promotriti s pozitivnog gledišta, s obzirom na to da se iz njega vidi da SOA intenzivno radi na detektiranju prijetnje, a vjerujem i otklanjanju te prijetnje. Znamo da je s područja BiH, Kosova, Makedonije, Crne Gore i dijela Srbije otišao značajan broj džihadista na područja Iraka i Sirije i da se određeni broj njih vratio. S kolapsom IS-a taj će se broj povećati te će sve tajne službe morati ozbiljno raditi zajednički kako bi se doznalo što su tamo radili i kakvu opasnost predstavljaju za Hrvatsku, regiju, ili zapad Europe. Možemo zaključiti da je SOA ozbiljno shvatila tu prijetnju globalnog terorizma”, kaže Kuntić. “Kada je riječ o kibernetičkim prijetnjama, SOA je konstatirala da je bilo pokušaja sigurnosnih proboja iz drugih država. Kao što se spominje u medijima, može se raditi o Rusiji i Kini, s obzirom na jačanje Rusije i njezino geostrateško pozicioniranje u Europi. Kako je Hrvatska članica EU-a i NATO-a, sigurno je ruskim tajnim službama u interesu doći do određenih podataka koje mogu iskoristiti. A Kina je globalna sila koja se sve jače pozicionira na međunarodnom prostoru. S obzirom i na njezine ekonomske interese prema Europi pojavljuju se i interesi njihovih tajnih službi u ovoj regiji”, zaključuje.
Ekstremizam i dalje ograničen
Kako ističe SOA, djelovanje lijevih i desnih ekstremista u Hrvatskoj i dalje je bez šire potpore javnosti i vrlo je malog pokretačkog potencijala, a njihove aktivnosti ne predstavljaju značajniju prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Jedna od pojava koja utječe na jačanje ekstremizma u cijeloj Europi jest veliki priljev migranata i izbjeglica iz većinski muslimanskih društava u europske države, no u Hrvatskoj nije zabilježen značajniji antiimigrantski, odnosno antiislamski ekstremizam. No, daljnje usložnjavanje izbjegličke i migrantske krize povećava rizik rasta ekstremizma. SOA navodi i da ekstremni pojedinci iskorištavaju nezadovoljstvo dijela navijačkih skupina stanjem u hrvatskom sportu za izazivanje incidenata i nereda tijekom sportskih natjecanja. Nastavljena je i pojava da pojedine navijačke skupine srbijanskih nogometnih klubova ističu protuhrvatska, četnička i velikosrpska obilježja na sportskim natjecanjima, pri čemu u tome sudjeluju i pojedinci koji su hrvatski državljani. U malom dijelu populacije mlađih pripadnika srpske nacionalnosti zamijećeno je simpatiziranje velikosrpske i četničke ideologije i simbolike koje za sada ne predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti, ali narušava sigurnosnu situaciju na lokalnoj razini.